Rusija, takođe, pati pod zapadnim sankcijama, premda rijetki očekuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro da prekine napredovanje kroz ukrajinske teritorije, a kamoli da se odrekne teritorija koje je već zauzeo.

 

Ukrajinci vjeruju da vode egzistencijalnu bitku za obranu svoje nacije koju Putin ne priznaje smatrajući je istorijskom greškom.

 

"U takvim okolnostima niko ne može da pobijedi", rekao je Konstantin Kalašev, politički analitičar iz Moskve.

 

"Ova specijalna vojna operacija mogla bi da traje godinama".

 

"Rusija se nada pobjedi iscrpljivanjem protivnika... Vreme nije na strani Ukrajine i njena ekonomija bi mogla da se slomi", rekao je za AFP.

 

Mari Dumulin, direktorka Evropskog vijeća za spoljne poslove, rekla je da bi objema stranama sada bilo teže da se povuku zbog snažne podrške zapadnih saveznika.

 

"Svaka strana misli da još može da prevagne vojnim putem pa nije vjerovatno da će rat završiti tako skoro", rekla je.

 

Putin također stavlja sukob u kontekst ruskog otpora ekspanzionističkom NATO-u, smatrajući bilo kakvu sugestiju "poraza" neprihvatljivom.

 

Mogao bi kazniti ukrajinsku želju za tjesnom integracijom s Evropskom unijom napredujući prema ključnoj luci Odesi, čime bi u biti Ukrajinu odsjekao od mora i ugušio joj izvoz.

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istovremeno bi mogao više da teži taktičkim uspjesima, poput potapanja ruske raketne krstarice Moskve u aprilu ili čak pokušati protivofanzivu kako bi oslobodio neka područja.

 

"To bi mu omogućilo da dodatno motivira ukrajinske jedinice i društvo i opravda svoje zahtijeve za većom pomoći evropskih partnera", rekla je Dumulin.

 

Vojna oprema i obaveštajni podaci dobijeni iz Evrope i SAD-a omogućili su ukrajinskim snagama da uspore, ali ne i da zaustave ruske snage u Donbasu i duž crnomorske obale.

 

Ali to takođe omogućuje Rusiji da konsoliduje svoje pozicije, s obzirom na to da je već uspostavila vojno prisustvo na Krimu u osam godina od aneksije.

 

A pozivi Zelenskog za naprednijim i moćnijim oružjem zasad nisu urodili plodom.

 

"Ukrajinski narod je ujedinjen i podržava vladu, ali ta stabilnost se takođe snažno oslanja na ideju da zapad pomaže Ukrajini u ovom ratu”, rekao je Dimitrij Minic, naučnik Francuskog instituta za međunarodne odnose u Parizu.

 

Dolazak hladnog vremena takođe će dovesti u iskušenje odlučnost Ukrajinaca, suoče li se s nestašicama goriva i restrikcijama struje ili srljanja u drugim teškoćama, posebno ako još više ljudi bude protjerano iz svojih kuća zbog borbi.

 

Dumulin je rekla da će 40 posto ukrajinskih škola ostati zatvoreno na početku nove školske godine, što bi moglo imati velike psihološke posljedice.

 

"Puno toga će zavisiti od njihove sposobnosti da prebrode zimu, posebno onih iza linija ratišta... Biće im teško", rekla je.

 

Uprkos tome što je Moskva pogrešno procijenila ukrajinsku sposobnost pružanja otpora, izgleda da je Rusija spremna da plati cijenu dugotrajnog rata iscrpljivanja.

 

Ukrajinski saveznici pokušali su da uguše rusku ekonomiju pritiskom na izvoz nafte i gasa, namećući istovremeno sankcije koje ograničavaju uvoz i prisilivši mnoge zapadne kompanije da odu iz zemlje.

 

Ali, "računi od izvoza, većinom nafte, gasa, uglja i druge robe, ne samo da su nastavili pristizati nego su i premašili očekivanja”, rekao je Kris Vafer, dugogodišnji analitičar za Rusiju pri konsultantskoj kompaniji Makro-Advajzori.

 

Obični Rusi doživjeli su već sankcije nakon aneksije Krima, a vlada je ubrzo pronašla nove izvore za industrijske komponente i druge materijale iz Turske i Azije.

 

Ekonomija, industrija i ljudi imali su osam godina da se prilagode sankcijama tako da su zemlja i stanovnici danas bolje pripremljeni i više samostalni, barem kad je riječ o osnovnom”, rekao je Vafer.

 

Međutim, posljedice sankcija mogle bi da počnu da se osjećaju i osjećat će se u punom opsegu u godinama koje dolaze kako Rusija bude preusmjeravala sredstva s investicija u rat, a strane kompanije budu i dalje oprezne.

 

"Osjetićemo puni učinak za oko pet godina", rekao je Kalašev.

 

Ako se sukob pogorša tokom zime i u 2023., puno toga će zavisiti od toga hoće li zapad nastaviti da pomaže, posebno budu li birači smatrali da cijena rata, prije svega u smislu rasta cijena goriva i hrane, postaje previsoka.

 

"Vjerovatno će doći vreme kada će Putin računati na zamor zapada i ponuditi određene ustupke... ne bi li podstakao zapadne čelnike da izvrše pritisak na Ukrajinu da prekine sukob pod ruskim uslovima", rekla je Dumoulin.

 

Osim ako se ne dogodi neka katastrofalna vojna pogrešna procjena, nije vjerovatno da će se ukrajinska vojska potpuno urušiti i rijetki očekuju da će Zelenski pristati na bilo kakve pregovore koji ne predviđaju povrat izgubljenih ukrajinskih teritorija, uključujući Krim. A ako njegovi saveznici nastave da pomažu i šalju oružje, ruska vojna prednost mogla bi postupno da se smanji. To bi moglo takođe da ugrozi Putinovu podršku kod kuće i možda da udruže opozicione snage pred predsjedničke izbore u martu 2024. godine. "Napetosti između Kremlja i onoga što je ostalo od civilnog društva pogoršali bi proglašenje rata, ratnog stanja i opšta mobilizacija", rekao je Minic. "Posebno velikim gradovima kao što su Moskva ili Sankt Peterburg, gdje opsesivna protivzapadna priča ima slabije uporište".