FAZ navodi kako je do sada rusku vakcinu registrovalo 38 zemalja u svijetu. Od zemalja Evropske unije, Mađarska je na određeni način prihvatila rizik samostalne nabavke vakcine, a vlasti u ovoj državi su naglasile kako ne žele čekati odobrenje Evropske agencije za lijekove.

Također, Češka je upravo ovog vikenda inicirala prve razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom oko mogućnosti nabavke Sputnik V vakcina. Kako ističu u FAZ-u, vakcina ruske proizvodnje naročito je popularna među uslovno rečeno siromašnijim zemljama jer su doze prilično jeftine te se mogu dobiti za nešto manje od 20 dolara što uključuje obje doze.

Njemački list naveo je kako je ruska vakcina cijenjena i među naučnicima, a dovoljan dokaz za ovu tvrdnju jeste i časopis “The Lancet” koji je potvrdio da je riječ o efikasnoj vakcini.

Sumnje u vakcinu kao dio politizacije

S obzirom na početne uspjehe ruske vakcine, u FAZ-u su tokom analize postavili pitanje da li je zaista postojala potreba skepticizma vezanog za ovu vakcinu. Skepticizam se naročito odnosi na zapadne zemlje koje i dalje nemaju ogromno povjerenje u Sputnik V.

Sumnju u rusku vakcinu nedavno je izrazila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja je izrazila iznenađenje činjenicom da Rusija nudi milione doza drugim državama dok kampanja vakcinacije u matičnoj državi i dalje stoji u mjestu. Na ove konstatacije predsjednice Evropske komisije, odgovorili su iz ruskog predstavništva pri Evropskoj uniji te su naglasili kako se pitanje vakcina protiv koronavirusa ne smije politizirati.

Saradnja država kao u Drugom svjetskom ratu

Kako ističe FAZ, nakon objavljivanja članka u “Lancetu”, ruski naučnici ali i čelni ljudi Rusije, iskoristili su sve prilike kako bi se pohvalili natpisima u ovom uglednom časopisu. Vladimir Putin je pohvalio “Lancet” zbog njegove objektivnosti međutim, FAZ navodi kako je interesantno da je Putin nakon što je upravo “Lancet” objavio određene podatke o trovanju Navalnog naglasio kako ne čita medicinske časopise.

Sada, nakon što je Sputnik V dostigao zavidan uspjeh, njegov imidž daje priliku i Rusiji za popravljanje općeg ugleda države. Zbog toga, jedan od ruskih fondova za finansiranje proizvodnje vakcine (RDIF), uporedio je situaciju sa vakcinama sa Drugim svjetskim ratom.

“Ljudi zaduženi za Sputnik V žele ostvariti saradnju sa SAD-om i drugim državama kako bismo se zajedničkim snagama suočili sa izazovima pred nama. Baš kao što smo to činili i u Drugom svjetskom ratu“, rekli su iz RDIF-a.

I dalje mali broj vakcinisanih u Rusiji

Ruska vakcina Sputnik V, još uvijek nije odobrena na području Evropske unije. Za njeno odobravanje, nadležna je Evropska agencija za lijekove (EMA) koja prije odobrenja vakcina za tržište EU mora izvršiti nekoliko ispitivanja. Kako navode u FAZ-u, zahtjevi koje je EMA poslala prema Rusiji izuzetno su zahtjevni.

“Moraju se dostaviti svi podaci o pacijentima iz studija i pregledati proizvodni pogoni. Pored toga, EMA sada također traži pouzdane podatke o efikasnosti vakcine protiv novih mutacija virusa. Prema Moskovskom državnom institutu Gamaleja, koji je razvio Sputnik V, vakcina bi trebala pomoći i protiv britanske i južnoafričke varijante virusa. Međutim, podaci o tome još nisu objavljeni“, stoji u analizi FAZ-a.

Na kraju, navodi se kako mutacije koronavirusa u Rusiji do sada nisu imale pretjerano značajan efekat. Broj novozaraženih i dalje je u padu iako se mjere poštuju polovično. Ipak, iz FAZ-a su naglasili kako je do sada samo 2,7 posto stanovništva u Rusiji primilo bar jednu dozu vakcina. Iako odrasle osobe u svim regijama Rusije mogu biti vakcinisane, povjerenje građana i dalje je malo, navodi se u zaključku analize Frankfurter Allgemeine Zeitunga, piše “Klix“.