Ruski nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“ privodi kraju doklinička ispitivanja ove vakcine i rezultati su, kako navode, fantastični. Svi dosadašnji testovi su uspjeli, sve testirane životinje su preživjele, a klinička, odnosno ljudska ispitivanja počinju najkasnije u martu ili aprilu sljedeće godine.

Profesor Sergej Boljević, šef katedre za patološku fiziologiju pri Sečenovskom univerzitetu u Moskvi, živi i radi u Rusiji četrdeset godina. Dio je tima koji razvija ovu vakcinu i on za Sputnjik objašnjava sve njene karakteristike. Ne radi se, kaže on, o vakcini u klasičnom smislu, budući da se ne daje preventivno i ne sprječava rak, ali ga zato liječi tako što po otkrivanju raka aktivira ljudski imuni sistem. Ova tehnologija, objašnjava on, ista je poput one korišćene pri izradi MMR vakcina protiv kovida koje su pravili Fajzer i Moderna.

- Ova vakcina omogućava da se rak otkrije. Mi uzmemo materijal iz ćelija raka jednog pacijenta i materijal zdrave ćelije istog pacijenta, nakon čega se gleda gdje su mutacije. Poslije toga se prave antitijela, organizam počinje sam da se bori i da ubija rak, pošto zna njegove antigene. Taj kišobran koji koristi rak mi skidamo i on ostaje otkriven u organizmu. Kada se otkrije, onda sopstveni imuni sistem može da ga uništi, rekao je doktor Boljević za Sputnjik.

Jednom izliječen – zauvijek izliječen?

On objašnjava da bi se ovom metodologijom i tehnologijom mogle liječiti praktično sve vrste raka, ili bar većina, a pogotovo one vrste koje se teško liječe hirurški, poput melanoma ili raka pankreasa, ili one vrste koji se liječe hemoterapijom. Kada je riječ o liječenju od leukemije, te mogućnosti nisu istražene, ali doktor Boljević vjeruje da bi vakcina i ovdje mogla pokazati dobre rezultate.

- Mi mislimo da će ova vakcina predstavljati revoluciju u borbi protiv raka. Svakako da rak ne možemo pobijediti u potpunosti, bar ne trenutno, ali ovdje bi bila potrebna samo jedna injekcija i rak bi bio otklonjen, kao i metastaze.

Klinička ispitivanja će, objašnjava naš sagovornik, na prvom mjestu pokazati imaju li te vakcine toksičnost, odnosno da li su štetne po ljudski organizam. Poslije toga slijedi istraživanje njihove biodostupnosti i imunogenosti, da bi se na kraju ispitala njena efektivnost. U efektivnost, kaže, ne sumnjaju, ali zato obavezno moraju provjeriti da li je i ako jeste koliko toksična. Ovo bi, zaključuje doktor Boljević, drastično smanjilo broj oboljelih od raka, a on se nada i doprinijelo konačnom iskorijenjivanju jednog dana.

Saradnja sa srpskim naučnicima

Doktor Boljević i direktor instituta „Gamaleja“ Aleksandar Ginzburg razgovarali su ovih dana sa ministrima obrazovanja, nauke, zdravlja u Vladi Srbije, sa predsjednikom Vlade Srbije, razgovarali su na Torlaku sa direktorom te institucije, kao i sa zamjenikom predsjednika Skupštine. Nakon svih razgovora, jasno je podvučeno da će saradnja između Srbije i Rusije po pitanju razvoja i eventualne proizvodnje ovih vakcina krenuti u nekoliko pravaca.

- Srbija će da se uključi u izradu vakcine, jer su to sve genetske metodologije i one moraju imati etnospecifičnost. Mi ne možemo koristiti materijale iz Kine ili Amerike, pošto će dolaziti do velikih grešaka. Sa druge strane, Srbi i Rusi su toliko etnospecifično jednaki, da se na to gleda kao na jednu populaciju.

Neka od potrebnih biokliničkih ispitivanja vršiće se u Kragujevcu, pod nadzorom profesora Vladimira Jakovljevića, bivšeg dekana Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.

- Mi bismo predložili da Srbija bude centar za tu vakcinu na cijelom prostoru Balkana, a u budućnosti još i šire. Srpska strana će ruskoj strani davati materijale kancera. I Rusi mogu pribavljati materijale, ali što bude više prikupljenih različitih materijala, vakcina će biti uspješnija. Nakon dobijanja potrebnih materijala, oni će biti uključeni u informativnu bazu.

Za Nobela

Profesor Vladimir Jakovljević, doskorašnji dekan i aktuelni savjetnik ministra prosvjete za visoko obrazovanje kaže za Sputnjik da je rusko-srpska saradnja na ovom polju bazirana na vrlo aktivnoj saradnji upravo sa profesorom Boljevićem, Srbinom koji je u Rusiji studirao medicinu, specijalizirao, magistrirao i doktorirao i koji je sada na čelu katedre u Moskvi.

- Mi smo dugogodišnji saradnici i to se u praksi ogleda u vrlo čestim uzajamnim posjetama. Od 2017. sam gostujući profesor na njegovoj katedri, a tamo su na različitim katedrama počela da gostuju još četiri naša mlada profesora sa kragujevačkog fakulteta. U toku te saradnje, mi smo radili na mnogim zajedničkim radovima i projektima.

Kragujevački univerzitet je dodelio počasni doktorat profesoru Ginzburgu, a profesor Jakovljević vjeruje da se radi o čovjeku koji bi, samo da nije geopolitičkih uticaja kakvi vladaju danas, zasigurno bio dobitnik Nobelove nagrade u svom naučnom polju.