Naime, na naše pitanje šta je potrebno uraditi za usvajanje pregovaračkog okvira, što bi bio naredni korak na putu ka EU, Ferdinand Kenig, portparol Delegacije, rekao nam je da BiH ima realne izglede da formalno otvori pristupne pregovore sa EU u narednim mjesecima, ali da je uslov za to da domaće vlasti ispune relevantne korake i poštuju evropske vrijednosti.

"EU poziva sve političke aktere da fokus u zemlji vrate na iskorake na evropskom putu, uz odlučne akcije na preduzimanju svih relevantnih koraka, kako bi Savjet potom mogao usvojiti pregovarački okvir", objasnio je on.

Napomene radi, BiH je uz velike turbulencije i veliku političku krizu, nakon više mjeseci svađa, blokada i međusobnog optuživanja partnera koji čine vlast na nivou BiH, usvojila Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji su bili važni za naredni korak ka EU.

Kenig kaže da je njihovo usvajanje potvrda da evropski put ostaje zajednički prioritet za sve političke aktere.

"Za otvaranje pristupnih pregovora, EU očekuje da BiH nastavi sa usvajanjem zakonodavnih reformi, u skladu sa evropskim standardima, uključujući novi zakon o Sudu BiH i novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. EU takođe očekuje da BiH imenuje glavnog pregovarača i koordinatora za IPA fondove, te da finalizuje svoj plan za usklađivanje s pravnom stečevinom", rekao je on.

Osim ovih uslova za naredni korak ka EU, postoje i uslovi za uključivanje BiH u Plan rasta, koji uključuju dostavljanje Briselu Reformske agende, koja bi bila prihvatljiva zemljama članicama i Evropskoj komisiji. Podsjećanja radi, Plan rasta je program EU vrijedan šest milijardi evra za zemlje regiona kojim bi sprovele reforme za napredak na evropskom putu, a koje bi Brisel finansirao bespovratnim sredstvima i povoljnim kreditima. Nakon dostavljanja, Reformska agenda se usaglašava s Komisijom, a onda upućuje državama članicama na mišljenje u skladu s Uredbom.

"Plan rasta je jedinstvena prilika za podršku približavanju zapadnog Balkana EU, podstičući socioekonomsku konvergenciju i ubrzavajući pripreme za članstvo. BiH bi mogla dobiti gotovo milijardu evra sredstava za realizaciju usaglašenih reformi. Ovu priliku ne treba propuštati", naglasio je Kenig. Napomene radi, sve zemlje regiona dostavile su svoje reforme i ušle u ovaj program, osim BiH, u kojoj i dalje traju svađe i nemogućnost usaglašavanja zajedničke pozicije.

U Direkciji za Evropske integracije BiH za "Nezavisne" napominju da su ranije usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, izmjene i dopune Zakona o instituciji Ombudsmana za ljudska prava BiH, Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Takođe, kako kažu, usvojeni su Strategija javnih nabavki i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizovana je saradnja sa Europolom, a preduzete su aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Eurojustom i Frontexom.

"Potrebno je takođe nastaviti sa aktivnostima u oblasti migracija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala", ističu oni. Napominju i da će EU pratiti kako se bh. vlasti fokusiraju na pitanje slobode izražavanja i medija i zaštite novinara. Prema ocjenama iz zadnjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH, u ovoj oblasti nije bilo ostvarenog napretka u 2024. godini.

Hoće li EU odobriti usvajanje pregovaračkog okvira, u potpunosti zavisi od njenih organa, ali je važno napomenuti da će odluka biti utemeljena na osnovu konkretnog rezultata i ostvarenog napretka.

Ako se BiH kroz nerad državnih institucija i organa, ili usvajanje neevropskih zakona u entitetima, nastavi ponašati neodgovorno, teško je očekivati da će doći do napretka, a BiH će nastavljati zaostajati za svojim susjedima.