Šest decenija nakon prvog Samita nesvrstanih u Beogradu, u srpskoj prestonici okupile su se delegacije iz više od stotinu zemalja, sa više od 500 učesnika. Među njima su predsjednici, premijeri i više od 40 šefova diplomatija. Dobrodošlicu im je poželio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji ističe da je važnije nego ikad raditi na multilateralizmu i multilateralnom poretku, ali da odlučivanje o sopstvenoj sudbini nije grijeh, nego pravo svake zemlje.

 

Osim plenarnog dijela, tokom samita će biti održan i veliki broj bilateralnih sastanaka, kao i biznis forum. Domaćini skupa, na kojem je učestvovao i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, su Srbija i Azerbejdžan, koji predsjedava Pokretom nesvrstanih, a Rusija prvi put u ulozi posmatrača.

 

Pokret nesvrstanih je simbol slobodoljubivog dijela svijeta koji je spreman da se bori za nezavisnost, slobodu i suverenitet, a Srbija zna koliko je ta borba teška, ovo je poruka Aleksandra Vučića učesnicima samita u Beogradu.Najbolnija od svih borbi koju Srbija vodi je, kaže, ona za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta - borba za Kosovo i Metohiju.

 

- Srbija ostaje snažno posvećena pronalaženju trajnog rješenja za Kosovo i Metohiju koje će garantovati mir i stabilnost. To je izraz njene snage, a ne slabosti. Ponoviću, dijalog nema alternativu, a podrška međunarodne zajednice ključna je za njegov uspjeh - poručio je Vučić.Upravo su poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ključni principi pokreta nesvrstanih. Podsjetio je na njih predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev koji je uz Srbiju domaćin skupa. U srži pokreta su, kaže Alijev, uzdržavanje od agresije i nemiješanje u unutrašnje poslove zemalja.

 

- Principi Pokreta, kada bi bili prihvaćeni od svih zemalja, ne bismo imali ratove. Povređivanje teritorijalnog integriteta pomoću sile je neprihvatljivo - istakao je Alijev.

 

Mirno rješavanje unutrašnjih i međudržavnih pitanja, na samitu je zagovarao i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji ističe da je dobro što se na skupu čuo glas Republike Srpske.

 

BiH je, kaže, zemlja pod protektoratom SAD, dijela evropskih zemalja, Јapana i Kanade, udruženih u namjeri da nameću BiH svoja rješenja i to je, kaže, BiH dovelo do ruba raspada. Tako je u BiH, upozorava Dodik, nametnut i visoki predstavnik, kao sinonim tog protektorata, koji bez odluke Savjeta bezbjednosti nastavlja da blefira svoju važnost.- Uporno osuđivanje jednog naroda – srpskog i povlađivanje drugom – bošnjačkom, stvorili su klimu nepovjerenja, potpunog odsustva komunikacije i saradnje, te želju za samoopredjeljenjem koje jedino može vratiti stabilnost ovom dijelu Evrope. Moguće je da ovakve izjave pojedinima zvuče bogohulno, ali stojim pred vama kao dio naroda koji je uvijek bio na strani pravednika u svim ratovima, a sada pati zbog nepravedne politike pomenutih centara moći - rekao je Dodik.

 

Predsjednik Rusije Vladimir Putin uputio je poruku učesnicima skupa u kojoj je istakao da je pozitivni potencijal Pokreta nesvrstanih od posebnog značaja danas, imajući u vidu turbulentnu situaciju u svijetu. Sve to učesnicima samita prenio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, koji je istakao da status posmatrača otvara Rusiji novu šansu da pomogne u rješavanju svih neriješenih pitanja u cilju osiguranja mira.

 

- Ne smiju se zaboraviti principi Ujedinjenih nacija. Moraju se izbjegavati dvostruki standardi, i neophodno je boriti se protiv neokolonijanizma. Neophodno je boriti se za zaštitu ljudskih prava i protiv terorizma - smatra Lavrov.

 

I zaštita zdravlja stanovnika u pandemiji virusa korona, bila je jedna od tema . Dok je Dodik ukazao na to da velike sile nisu pokazale solidarnost sa malim zemljama, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres ističe da je neophodno da se poveća procenat vakcinisanih u svijetu.

 

- Hitno moramo da sve zemlje dovedemo do visokog procenta vakcinisanosti. Moramo da mobilišemo zemlje da bismo stretegiju vakcinacije koju imamo pretvorili u realnost - smatra Guteres.

 

Podsjećamo, prva konferencija nesvrstanih 1961. godine u Beogradu, bila je na nivou šefova država ili vlada, a idejnim tvorcima smatraju se predsjednici Socijalističke Federativne Republike Јugoslavije, Egipta, Gane, Indonezije i premijer Indije - Tito, Naser, Nkrumah, Sukarno i Nehru.