Samo sedam zemalja ispunilo je standarde kvaliteta vazduha Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prošle godine, pokazali su podaci objavljeni u utorak, a istraživači su upozorili da će rat protiv smoga postati još teži nakon što Sjedinjene Američke Države obustave svoj monitoring.

Čad i Bangladeš su bili najzagađenije zemlje na svijetu 2024. godine, sa prosječnim nivoom smoga najmanje 15 puta višim od smjernica SZO, pokazuju podaci koje je prikupila švajcarska kompanija za praćenje kvaliteta vazduha IKAir.

Samo Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunjavaju standarde kvaliteta vazduha, saopštio je IKAir.

Veliki jaz u podacima, posebno za Aziju i Afriku, zamagljuje globalnu sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvaliteta vazduha instalirane na zgradama ambasada i konzulata SAD za praćenje nivoa smoga.

Međutim, Stejt department je nedavno okončao taj program, navodeći uštede u budžetu, a prošle sedmice su uklonjeni podaci, prikupljani proteklih 17 godina, sa zvaničnog sajta vlade SAD za praćenje kvaliteta vazduha, airnov.gov, uključujući očitavanja prikupljena u Čadu.

"Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno uticati na Afriku, jer su oni često bili jedini izvori javno dostupnih podataka za praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu“, rekla je Kristi Čester-Šreder, rukovodilac nauke o kvalitetu vazduha iz IKAir-a.

Nejasni podaci doveli su do toga da je Čad uklonjen sa IKAir-ove liste za 2023. godinu, ali je zemlja rangirana kao najzagađenija zemlja u 2022. godini, posebno jer je pogođena saharskom prašinom, kao i nekontrolisanim spaljivanjem usjeva.

Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u vazduhu poznatih kao PM2,5 dostigla je 91,8 mikrograma po kubnom metru prošle godine u zemlji, nešto više nego 2022. godine.

Indija, peta na rang listi smoga iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2,5 za sedam odsto godišnje na 50,6 mg.

U Indiji se nalazi 12 od 20 najzagađenijih gradova na svijetu.

Klimatske promene igraju sve veću ulogu u povećanju zagađenja, upozorava Čester-Šreder, pri čemu više temperature izazivaju intenzivnije i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili dijelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.

Krista Hasenkopf, direktorka programa čistog vazduha na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu (EPIC), rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o zagađenju nakon zatvaranja američkog programa.