Foto: Telegram

Neki ukrajinski analitičari smatraju da Rusija priprema novu ofenzivu na Kijev i sjever Ukrajine

U sljedećih šest mjeseci (dakle negdje do kraja proljeća 2023.) Rusija će pokušati ostvariti prednost ili barem pretpostavke za to na ukrajinskom bojištu, smatraju analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War). Oni smatraju da će u tom polugodišnjem razdoblju Rusi pokušati "popraviti" uglavnom neuspješnu prvu godinu rata i "neispunjenje plana" - od propasti zamišljenog "Blitzkriega", preko povlačenja kod Kijeva i Harkiva, neuspjeha da ovladaju cijelim područjem Donbasa te napuštanja područja na jugoistoku koje su kontrolisali - Hersona i dijelova Zaporiške oblasti.
 
Stoga u ISW previđaju da će ruske snage provesti veliku ofenzivu u Luhanskoj oblasti, a nastojati će utvrditi pozicije i ukopati se na području jugoistoka (potez Herson - Krim) kako bi onemogućili ukrajinsko napredovanje na tom dijelu ratišta te ih spriječili u prodoru prema Azovskom moru (Rusija to kontroliše u cijelosti, a taj dio je nedavno i anektirala) te blokadi kopnenog "spoja" s Krimom.

Među ciljevima "odlučnog strateškog djelovanja" jeste usporavanje ukrajinskih kontranapada i lišavanje inicijative koju ukrajinska vojska trenutno ima te koncentracija na uništavanje ukrajinskih mehaniziranih snaga. Isto tako, američki ratni analitičari smatraju da "zasad nema naznaka" ni dokaza da su Rusi pripremili dovoljno snaga da sami ili u saradnji s bjeloruskom armijom pokušaju iz Bjelorusije novi prodor prema Kijevu.
 
Doduše, neki ukrajinski analitičari smatraju da Rusija priprema (na proljeće?) novu ofenzivu na Kijev i sjever Ukrajine. Stoga su se ukrajinske snage ukopale uzduž bjeloruske granice, izgradile mnogobrojne prepreke, rovove i minska polja, a oko Kijeva su postavljene čak četiri linije obrane u ukupnoj dužini od oko hiljadu kilometara.

Rusija mijenja taktiku jer je evidentno da ni plan bivšeg zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini Sergeja Surovikina - uništavanje energetske ili tzv. kritične infrastrukture (kako je to sažeo Ramzan Kadirov - "Vratimo Ukrajinu u kameno doba") te izazivanje malodušnosti i demoralizacija ukrajinskog stanovništva - nije dao očekivane rezultate. Zbog toga je on i smijenjen, a na njegovo je mjesto postavljen general Valerij Gerasimov, inače šef Generalštaba ruske vojske i "otac ruske ratne doktrine". Rusija će stoga nastojati ojačati svoje oružane snage dodatnim ljudstvom - očekuje se novi talas mobilizacije (govori se o pozivanju još oko pola miliona ljudi), a Putin je ovih dana podigao dobnu granicu za služenje vojnog roka na 30 godina te najavio jačanje vojne industrije i ratne proizvodnje. U tom se smislu već neko vrijeme nagađa da bi mogao prebaciti ekonomiju na "ratne staze", ali zbog toga bi morao proglasiti ratno stanje, što on zasad izbjegava držeći se floskule o "specijalnoj vojnoj operaciji".
 
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR) Andrij Jusov kaže da Putin pribjegava strategiji "iscrpljivanja" i "rata do iznemoglosti". A prema Jusovljevim riječima, kako prenose ukrajinski mediji, Ukrajina će tijekom 2023. godine rat nastojati okončati - pobjedom.

Sumnja se da bi se Bjelorusija uskoro mogla uključiti u rat ili da će Rusija s njezina teritorija u skorije vrijeme krenuti u napad, a tamo će se od 16. januara do 1. februara održati vojnim manevrima vazduhoplovstva dviju država, koji uključuju i zajedničko patroliranje duž bjeloruskih granica prema Poljskoj i baltičkim republikama te Ukrajini.
 
Naime, vojne vježbe predstavljane su kao "obrana Savezne države Rusije i Bjelorusije", a tamošnji analitičari smatraju da je na djelu završni čin "apsorbiranja i inkorporiranja bjeloruskih oružanih snaga" u armijsku strukturu Rusije. Rusija već mjesecima raspoređuje mobilizirane vojnike uzduž ukrajinske granice (sada ih je tamo, prema nekim procjenama, od 10.000 do 18.000).
 
Dopremljeni su i raketni sistemi S-400 i Iskander, a bjeloruski bombarderi sada su "baždareni" da nose i nuklearno naoružanje. Bjelorusija tako postaje ruska vojna baza i poligon za napade na Ukrajinu. U oktobru 2022. i samozvani bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio je stvaranje zajedničkih snaga Savezne države, u koje je ušla bjeloruska vojska koja broji oko 70.000 profesionalaca.

Bjelorusija je uoči Nove godine pozvala svoje građane da se jave u vojne kancelarije i provjere svoj mobilizacijski status, mada je rečeno da se mobilizacija neće provoditi. Inače, u mnogim jedinicama bjeloruske vojske, kažu neovisni bjeloruski izvori, već su raspoređeni oficiri i instruktori ruske armije te obavještajci ruske vojne službe GRU.
 
Osim toga, bjeloruski neovisni mediji navode da je Lukašenko dao nalog da se osnuje privatna vojska poput Wagnera. Naime, to bi se trebalo ostvariti od privatne bezbjedonosne kancelarije Grand Servis, kojoj je Lukašenko odobrio korištenje "jurišnog pješačkog naoružanja" te upotreba sile. Grand Servis trenutno ima oko 1500 pripadnika, tvrde da im je plaća oko 3700 eura. No, osim što bi oni mogli biti upotrebljeni za rat u Ukrajini, mnogi smatraju da Lukašenko zapravo od njih želi stvoriti svoju pretorijansku gardu, jer je njegov režim ionako na staklenim nogama, a sve manje povjerenja ima u vojsku i svoj KGB.
 
Valerij Sahaščik, saradnik Svetlane Tihanovske, kaže za Deutsche Welle kako se pripadnici Grand Servisa obučavaju u bazi specijalnih jedinica Marina Gorka kraj Minska, a da se sve, navodno, financira iz Moskve.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )