Praznici su period kada ljudi u prosjeku unose za 20 do 30 odsto više hrane nego inače, kažu stručnjaci. Na stolu je naša tradicionalna hrana, koja je kalorična i teška, a samim tim ne odgovara hroničnim pacijentima koji boluju od srčanih, bolesti krvnih sudova, probavnog sistema i drugih. 

Organizam

Nutricionista Gordana Ljoljić Dolić za čitaoce Srpskainfo pojašnjava šta se u stvari događa s našim organizmom kada pretjerujemo u ishrani.

– Uz začinjenu i masnu hranu unosi se veća količina masti, što dovodi do opterećenja jetre, a onda i krvnih sudova, i dovodi do povećanih vrijednosti holesterola i triglicerida. Povećan unos soli dovodi do pojave povišenog krvnog pritiska, zadržavanja vode u tijelu i otoka zglobova. S druge strane, povećan unos ugljenih hidrata konzumiranjem slatkiša, torti, kolača i pita dovodi do povećanog energetskog unosa u kilokalorijama i stvaranja masnih naslaga i gojenja – ističe Ljoljić Dolić.

Četiri obroka

Zato ona daje sedam preporuka za očuvanje zdravlja, a prije svega, važno je obratiti pažnju na količinu hrane koju konzumirate. Ne dozvolite sebi da unosite više hrane nego inače – četiri obroka potrebno je rasporediti u razmaku od tri do 3,5 časa.

Obrok je dobro započeti sa supom i salatom uz što više povrća na stolu, izbjegavati čokoladne torte i kolače sa puno brašna, a umjesto toga pripremiti slatkiše s voćem i stevijom.

Ne smijemo zaboraviti ni na unos tečnosti.

– Dnevni unos vode treba da bude između 1,5 i tri litra, u zavisnosti od tjelesne težine osobe. Preporuka za dnevni unos vode je 30 mililitara po kilogramu tjelesne težine. Osoba od, na primer, 60 kilograma treba da pije 1,8 litara vode – pojašnjava ona.

Šetnja

Treba izbjegavati alkohol, a ako je baš neizbježan, konzumirati čašu crnog vina, maksimalno dva, tri decilitra dnevno.

Iako bi poslije jela mnogi najradije da dremnu, izbjegavajte odlazak na spavanje. Idite u šetnju, i to po mogućnošću s porodicom, jer su praznici vrijeme kada se porodično okupljamo i uživamo što smo zajedno.

– Postoji još jedno pravilo koje bih preporučila kako se ne bi ugojili. To je pravilo 80:20. Ovo pravilo podrazumijeva da 80 odsto hrane koju jedete treba da bude zdrava hrana: supe, salate, povrće, jaja, nemasno meso, a 20 odsto hrane može biti zastupljeno iz grupe ugljenohidratnih namirnica koje mogu uticati na povećanje tjelesne težine. To su slatkiši, čokolade, torte, pite, masno meso. Ovo bi značilo da, recimo, dnevno imate četiri obroka, pomnožite sa sedam dana i dobijete 28 obroka. Od toga možemo pet obroka planirati da jedemo ono što nije najzdravije, ali ako se pridržavamo pravila 80:20 onda neće doći do povećanja tjelesne težine – pojašnjava sagovornica Srpskainfo, koja je ujedno i specijalista fizijatar.

Opuštanje

Ona podsjeća da se ljudi najčešće udebljaju od dva do četiri kilograma za mjesec dana praznika. To znači da unesu od 14.000 do 28.000 kilokalorija više nego što bi trebalo i upravo ovaj višak hrane dovodi do povećane tjelesne težine.

 – U slučaju da se i ugojite četiri kilograma, sutra je novi dan. Dali ste sebi oduška i uživali u hrani i praznicima. Praznici su prošli i sada je vrijeme za detoks, vrijeme je da se vratite zdravoj hrani i da se oslobodite viška kilograma koje ste dobili za praznike. Redovni obroci, povećan unos povrća, proteinska hrana – mliječni proizvodi, jaja, pileće i pureće meso, riba, dovoljan unos vode i fizička aktivnost četiri puta sedmično će dovesti vrlo brzo do željene tjelesne težine – zaključuje Ljoljić Dolić.