Foto: unsplash.com/ilustracija
Tokom radova na energetskoj obnovi Gradskog muzeja u Čazmi, vrijednoj 1,7 miliona evra, otkriveno je pravo arheološko blago. Na dubini od oko 2,5 metra ispod zgrade pronađeni su ostaci zidova srednjovijekovnog biskupskog utvrđenja iz 13. vijeka.
Pored toga, pronađeni su i ostaci mlađeg zida iz 15. vijeka, što je dodatno iznenadilo istraživače, piše MojPortal.hr.
Zgrada današnjeg muzeja, izgrađena sredinom 18. vijeka kao vojno-krajiška kurija, nalazi se na arheološkom lokalitetu zaštićenom od strane Ministarstva kulture.
"Očekivali smo da ćemo pronaći ostatke utvrđenja iz 15. vijeka, ali otkriće starijeg zida iz 13. vijeka bilo je neočekivano i izuzetno značajno. To dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se pominje u pisanim izvorima", ističe direktorka Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić.
Čazma je od osnivanja Zagrebačke biskupije bila posjed zagrebačkih biskupa, koji su uživali autonomiju nezavisnu od kraljevske vlasti. Biskupi su često boravili u Čazmi, a njihova rezidencija odražavala je bogatstvo i političku moć.
Utvrđenje je u 15. vijeku renovirano uz pomoć italijanskih majstora, koji su donijeli tada najmodernije evropske građevinske trendove. Pronađeni artefakti, poput ostataka kaljevih peći, nakita i posuđa, svjedoče o bogatstvu i razvijenosti tog vremena.
"Zagrebački biskupi bili su među najimućnijima u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, a Čazma je u srednjem vijeku bila jedan od ključnih gradova Slavonije", objašnjava Cepetić Rogić.
Grad je imao šest crkava, veliko utvrđenje i strateški važan položaj, što potvrđuju i rimski putevi koji su prolazili ovim krajem. Utvrđenje je omogućavalo nadzor nad širokim područjem, od Medvedgrada do Posavine, zbog čega je bilo česta meta Osmanlija.
Osim utvrđenja u centru grada, Čazma obiluje i drugim arheološkim lokalitetima. Izdvaja se gradina Gumnik u selu Bosiljevo, riječno utvrđenje na ušću Glogovnice u rijeku Česmu, koje je Grad Čazma nedavno otkupio.
Uz ovu tvrđavu vezuju se brojne istorijske priče, poput bitke vojnika porodice Erdodi protiv Osmanlija u 16. vijeku, kao i legenda o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske u 14. vijeku.
Istorijske ličnosti poput biskupa Stjepana II, kancelara kralja Andrije II, i hercega Kolomana, brata kralja Bele IV, ostavile su dubok trag u istoriji Čazme.
Koloman, koji je poginuo u bici s Tatarima 1241. godine, sahranjen je u raskošnoj crkvi Svete Marije Magdalene, izgrađenoj kao njegov mauzolej. Uz crkvu se nalazio i manastir, na mjestu današnjeg gradskog trga.
Najnoviji nalazi biće dokumentovani i obrađeni prema konzervatorskim standardima, uz upotrebu georadara, fotografisanja i kompjuterskih analiza. Način na koji će ostaci zidova biti predstavljeni javnosti zavisiće od odluke Ministarstva kulture i plana obnove muzeja.
"Naš cilj je da muzej postane mjesto ponosa za lokalno stanovništvo i atraktivna destinacija za turiste", kaže Cepetić Rogić.