Foto: Pixabay/Ilustracija

Kuvanjem hrani možemo poboljšati ukus, ali visoke temperature mijenjaju nutritivne vrijednosti hrane. Zanimljivo je da se neki vitamini gube kada se hrana kuva, dok drugi postaju dostupniji.

Pojedini nutricionisti tvrde da je konzumiranje sirove hrane put ka boljem zdravlju, ali i određena kuvana hrana takođe ima dobre nutritivne prednosti.
 
Ishrana bazirana na sirovoj hrani
Iako postoje različiti nivoi ishrane sirovom hranom, svi oni uglavnom uključuju negrijanu, nekuvanu i neprerađenu hranu. Generalno, dijeta sa sirovom hranom sastoji se od najmanje 70 odsto sirove hrane. Dijeta pored sirovog voća i povrća često uključuje i fermentisanu hranu, proklijala zrna, orašaste plodove i sjemenje.
 
Mnogi stručnjaci kao sirovu hranu preporučuju prije svega vegetarijansku ili vegansku ishranu, jer vrlo mali broj ljudi konzumira sirove mliječne proizvode, ribu, pa čak i sirovo meso.
 
Pojedini ljekari tvrde da je sirova hrana hranljivija od kuvane, jer se enzimi, zajedno s nekim hranljivim sastojcima, uništavaju u procesu kuvanja. Neki vjeruju da je kuvana hrana zapravo toksična.
 
Iako je očigledna korist od jedenja sirovog voća i povrća, postoje i potencijalni problemi ako se hranite samo sirovom hranom.
 
Strogu dijetu sa sirovom hranom je vrlo teško poštovati, a broj ljudi koji se dugoročno drži ovakvog načina ishrane je vrlo mali.
 
Neka hrana sadrži opasne bakterije i mikroorganizme koji se eliminišu samo kuvanjem. Ako jedete potpuno sirovu ishranu koja uključuje ribu i meso, postoji rizik od razvoja bolesti koje se prenose hranom.
 
Kuvanje uništava enzime u hrani
Kada jedemo, probavni enzimi u našem tijelu pomažu da se hrana razloži na jedinjenja koja se mogu apsorbovati. Hrana takođe sadrži enzime koji pomažu u varenju.
 
Enzimi su osjetljivi na toplotu i lako se deaktiviraju kada su izloženi visokim temperaturama. U stvari, skoro svi enzimi se deaktiviraju na temperaturama od preko 47 stepeni Celzijusa, što je jedan od primarnih argumenata u korist ishrane sirovom hranom.
 
Pristalice prehrane sirovom hranom tvrde da kuvana hrana izaziva stres u tijelu i može dovesti do nedostatka enzima. Međutim, ne postoje naučne studije koje bi podržale ovu tvrdnju.
 
Neki naučnici tvrde da je glavna svrha prehrambenih enzima da pospješuju rast biljke - a ne da pomažu ljudima da ih svare.
 
Ljudsko tijelo proizvodi enzime neophodne za varenje hrane, tijelo apsorbuje i ponovo luči neke enzime, pa je malo vjerovatno da će varenje hrane dovesti do nedostatka enzima.
 
Kuvana hrana se lakše zvaće
Samo žvakanje, mljevenje hrane zubima, usitnjava vranu, a to je važan korak u procesu varenja. Nepravilno žvakanje hrane u organizmu stvara gasove i nadutost.
 
Za žvakanje sirove hrane potrebno je mnogo više, nego kada žvaćemo termički obrađenu hranu.
 
Kuvanje ubija štetne organizme i bakterije
Određenu hranu je bolje jesti kuvanu, jer njene sirove verzije mogu da sadrže bakterije, koje kuvanje ubija. Voće i povrće možemo jesti sirovo, ali treba voditi računa, da li su zagađeni ili nisu.
 
Špinat, zelenu salatu i paradajz često zagade bakterije, dok sirovo meso, riba, jaja i mliječni proizvodi sadrže bakterije koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
 
Prednosti i mane
Važno je napomenuti da i kuvano i sirovo voće i povrće imaju zdravstvene prednosti za sve,  uključujući i one koji pate od hroničnih bolesti.
 
Namirnice koje je zdravije jesti sirove su: brokula, kupus, bijeli i crni luk.
 
Hrana koju je zdravije jesti kuvanu su: špinat, krompir, meso, mahunarke, riba i živinsko meso.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )