Foto: x.com

Još uvijek nije sasvim jasno zašto su Sjedinjene Države odlučile pokrenuti nuklearni napad na Japan. Mnogi vojni stručnjaci se slažu da to nije bilo potrebno, jer su se do sredine avgusta 1945. sovjetske trupe praktično obračunale sa milionskom Kvantung vojskom. A ova jedinica je bila najmoćnija i najbrojnija japanska jedinica na kopnu.

Nepotrebne smrti

 

Ali čak i ako poraz u Mandžuriji nije uvjerio samuraje da kapituliraju, postojao je daljnji plan. Prema njegovim riječima, sovjetske trupe trebale su se masovno iskrcati na japanska ostrva. Tu bi se Drugi svjetski rat završio.

 

Međutim, Amerikanci nisu mogli dozvoliti da SSSR okupira Japan. Sami Amerikanci su to planirali da urade. Osim toga, nevjerovatna količina novca poreskih obveznika potrošena je na razvoj nuklearnog oružja. A vojska je morala po svaku cijenu dokazati da milijarde dolara nisu bačene.

 

Moguće je i da je američka vlada htela da uplaši Staljina, ali šef sovjetske države nije pokazao nikakve emocije kada su mu prikazani snimci eksplozija u Hirošimi i Nagasakiju. Kao rezultat toga, 250.000 civila je umrlo odjednom. Još milioni Japanaca umrlo je prerano od radijacijske bolesti. A na ulicama su se pojavile jezive sjene, stopljene u trotoare i zgrade.

 

Kako je svaka bomba eksplodirala, iz epicentra eksplozije širili su se izuzetno snažni talasi svjetlosti i topline. Predmeti i ljudi na svom putu preuzeli su udarac, upijajući svjetlost i energiju i zaklanjajući sve iza sebe. Nuklearni bljesak doslovno je izbijelio kamen ili beton oko sjene

— Michael Hartshon, profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Meksiku (SAD).

Američki naučnik je mislio da su, u stvari, zastrašujuće sijenke pogled na trotoar ili zgradu prije bombardovanja. Nuklearna eksplozija je izbijelila preostale površine, zbog čega zamagljena područja izgledaju tako tamna.

 

Postoji samo trenutak…

 

Kada neuroni naiđu na atome teških elemenata, na primjer, izotope uranijuma-235 i plutonijum-239, dolazi do raspada (ili, kako fizičari kažu, fisije) jezgara. U tom slučaju se oslobađa paklena količina energije. Pokreće lančanu reakciju fisije koja će se nastaviti sve dok sav početni materijal ne nestane.

 

Sama lančana reakcija odvija se izuzetno brzo i ne traje duže od jedne milisekunde. Ali u ovom ultrakratkom trenutku, najmanje trilion atoma je podijeljeno.

 

Atomske bombe bačene na Hirošimu (6. avgusta) i Nagasaki (9. avgusta) koristile su pomenuti uranijum-235 i plutonijum-239. Eksplozija je oslobodila ogromnu količinu toplote i kratkotalasnog gama zračenja.

 

Malo pojašnjenje: energija putuje u obliku fotonskih talasa, koji imaju različite talasne dužine. Dugi su radio talasi, kratki su rendgenski i gama zraci. Između njih su valovi vidljivi ljudskom oku, koji u zavisnosti od svoje dužine za nas imaju različite boje.

 

Što su talasi kraći, to su opasniji za sva živa bića. Na primjer, gama zračenje može uništiti ljudsko tijelo. Prolazi kroz odjeću i kožu, uzrokujući ne samo jonizaciju, već čak i gubitak elektrona u atomima. Tako se oštećuju tkiva ljudskog tijela i uništava DNK.

 

Osim snažnog gama zračenja, atomske eksplozije bile su praćene širenjem toplinske energije, koja je dostizala temperaturu od 5500 °C. Kada se mlaz topline sudario s objektom kao što je bicikl ili ljudsko tijelo, energija se apsorbira i oko takve prepreke se formira efekat izbjeljivanja.

U stvari, prvobitno je bilo mnogo više sijenki, ali mnoge od njih su izbrisane kasnijim talasima zračenja i toplotne energije

— Michael Hartshon.

 

Nema više Hirošime!

 

Atomska bomba Little One eksplodirala je 6. avgusta 1945. na visini od 580 metara iznad Hirošime, sedmog po broju stanovnika japanskog grada. Svjetska nuklearna asocijacija procijenila je da je snaga eksplozije ekvivalentna 16.000 tona TNT-a. Energetski impuls je 13 kvadratnih kilometara centra grada otkotrljao u palačinku. Četvrtina stanovnika Hirošime umrla je trenutno, a isto toliko je umrlo narednih mjeseci od trovanja radijacijom i onkologije.

 

Tri dana kasnije, Sjedinjene Države su ponovile atomski napad, bacivši bombu na Nagasaki. Municija Fat Man, prepuna plutonijuma-239, proizvela je još snažniju eksploziju (21.000 tona TNT-a). Centar grada je pao u ruševine, a umrlo je još više ljudi nego u Hirošimi.

 

Dana 15. avgusta, car Hirohito je zvanično objavio predaju Japana. Drugi svjetski rat je konačno okončan 2. septembra 1945. godine.

 

Jedna atomska bomba ubila je desetine hiljada ljudi neselektivno. Sudbine preživjelih su uništene i potpuno promijenjene. Uz pomoć stvari koje su pripadale žrtvama atomskog bombardovanja, predmeta, dokaza onih koji su uspjeli ostati živi, ​​pričamo o užasima i nehumanoj prirodi nuklearnog oružja. Pozivamo sve: "Nema više Hirošime!"

— Memorijalni muzej mira u Hirošimi.

Tagovi

Vaš komentar

Komentari ( 0 )

---