Sljedećih šest mjeseci bićemo svjedoci velike ljudske tragedije...
Izvor: b92
×
0
Podijeli
Foto: Telegram
Sljedećih šest mjeseci bićemo svjedoci velike ljudske tragedije. Ukrajinske oružane snage suočiće se s teškim uslovima na bojnom polju, piše “Forin afers”.
U takstu se zatim dodaje da će ukrajinski civili nastaviti da trpe svakodnevne ruske napade. U međuvremenu, ruske nedovoljno opremljene i loše vođene jedinice pretrpjeće velike gubitaka, što će uništiti preostalu borbenu sposobnost zemlje.
Ruska vojska već je pretrpjela "znatno više od 100.000" smrti i ranjavanja, prema zapovjedniku Združenog štaba američkih oružanih snaga generalu Marku Miliju. “A zahvaljujući nemaru i okrutnoj ravnodušnosti režima predsjednika Vladimira Putina, još na hiljade će stradati ove zime zbog bezosjećajnog zanemarivanja ljudskih života”, piše “Forin afers”.
Taj list predviđa da će pomoć novoobećanih zapadnih tenkova i drugog oružja, ukrajinskim oružanim snagama dati priliku da oslobade krim, koji su Rusi anektirali 2014.
S početka rata pitanje Kirma bilo je stavljeno sa strane, jer se Ukrajina fokusirala na odbranu od napada, ali sada, kako je rat napredovao i Ukrajina oslobađala velike dijelove svoje teritorije, retorika KIjeva u vezi s Krimom se promjenila.
“Forin afers” ocjenjuje da bi, ako bi mirovni pregovori počeli sada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bi morao da bude otvoren za dogovor oko Krima. Ali, ako borbe potraju i tokom proljeća i ljeta i Ukrajina nanese velike gubitke Rusiji, Zelenskom će postati sve teže da omogući Putinu da spasi obraz i dopusti Rusiji nastavak privremene okupacije Krima.
Procjenjuje se da će do ljeta Ukrajina vjerovatno početi da gađa veći dio ruske vojne infrastrukture na Krimu u pripremi za sveobuhvatnu kampanju oslobađanja poluostrva. To bi prisililo Putina na pregovarački sto i stvorilo prostor za diplomatske razgovore dok konačni status Krima ostaje neriješen, nudeći Putinu izlaz iz Ukrajine koji ne garantuje njegovu političku smrt i dopušta Ukrajini da izbjegne enormno skupu vojnu kampanju za koju nije sigurno da će uspjeti.
Eventualni dogovor zahtjevao bi trenutno smanjenje ruskih konvencionalnih snaga na poluostrvu i zacrtao put do referenduma koji bi omogućio ljudima s Krima, uključujući one raseljene nakon 2014., da odrede konačni status regije.
Da bi Ukrajinci povratili Krim, vojno, prvi korak bio bi obuzdavanje ruskih snaga u regionima Herson i Luganjsk, kao i u sjevernom djelu Donjecka. Zatim bi Ukrajina oslobodila ostatak pokrajine Zaporožja i probila se kroz južni Donjeck do Azovskog mora, presjekavši rusku kopnenu vezu s Ukrajinom.
Ukrajinske snage bi takođe trebalo da unište most preko Kerčkog prolaza, koji povezuje Rusiju s poluostrvom Krim i omogućuje Moskvi snabdjevanje trupa kopnenim I željezničkim putem. Taj isti most je napadnut i u eksploziji je njegov dio srušen u oktobru, ali bi do ljeta mogao biti potpuno obnovljen.
Bez tog mosta Kremlj bi bio prisiljen da se vrati pomorskoj opciuji snabdjevanja, ali to ruskoj invaziji jednostavno ne bi bilo dovoljno.
Istovremeno, ukrajinci bi mogli da krenu na napada ne infrastrukturne i vojne ciljeve Rusije, gomilajući snage na sjeveru Krima koje bi bile spremne na upad na poluostrvo.
Ali, kako ocjenjuje “Forin afers”, čak i sa neviđenom podrškom sa Zapada, Ukrajina bi imala problem s preduzimanjem takve operacije. Zapad je, s druge strane, uveliko uporio sa slanjem oružja Ukrajini, a ne planira da pošalje ni ”leoparde”, “patriot”….
A to znači da bi oklijevanje Zapada da u potpunosti podrži Ukrajinu i porazi Rusiju potkopalo sposobnost Ukrajine da sprovede takvu ofanzivu i vjerovatno će uzrokovati da se rat protegne duboko u 2023. godinu.