On je kazao da sankcije Njemačke i Austrije vidi kao početak nove "koalicije voljnih".

Smatra da su austrijske sankcije posebno pogodila Dodika, ali da postoje pravne prepreke za sankcioniranje mreže firmi koje su navodno povezanje s njim i da upravo rade na pronalaženju rješenja.

- Ali te odluke nisu bile direktno upućene njemu. Ja sam u jednoj dopuni Krivičnog zakona naveo da presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika važe i u Republici Srpskoj i da tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene – ali to su to ključne institucije Dejtonskog sporazuma. On se suprotstavio toj mojoj dopuni. Ako neko zna da vozi brže od dozvoljenog ograničenja brzine, mora snositi posljedice - istakao je Šmit.

Važio za reformistu
On je kazao da su tenzije nakon presude samo porasle za Dodika i nekoliko njegovih pristalica.

- Ali vidimo li veliku narodnu pobunu u Republici Srpskoj u njegovu korist? Ne. Mnogi stanovnici RS imaju rodbinu u Beču, Gracu, Minhenu, Frankfurtu, Cirihu… Zato Dodik dobija vrlo malo podrške za svoj izolacionizam. Osim toga, više nema kontrolu nad sobom, ljudima je rekao: "Ako neko radi za državu Bosnu i Hercegovinu, bit će mu oduzeta imovina". Pa nismo u Sjevernoj Koreji! Ljudi to ne prihvataju - naglasio je.

Pojasnio je da je Dodik nekada važio za reformistu i da nije uvijek bio supernacionalista.

- Mnoge stvari koje danas kritikuje – kao što je stvaranje državnih institucija – tada je podržavao. Tokom godina se nešto promijenilo kod njega - naveo je.

Na pitanje šta se moglo promijeniti, navodi da je to i pitanje koje ima veze s međunarodnom zajednicom.

- Nakon sredine 2000-ih zavladao je dojam: Zapravo je sve završeno u Bosni i Hercegovini, sada će se ta zemlja sama po sebi razvijati prema EU. U evropskim prijestolnicama se o Bosni nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške – a mi smo to svi zajedno previdjeli. U Dodikovoj promjeni sigurno je ulogu odigralo i njegovo konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji. Kroz brojna netransparentna preduzeća razvio je različite finansijske interese - naglasio je.

Poručuje da ako Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, ne može to raditi iz inostranstva.

- Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan, pojavljivati se. Bez obzira gdje se trenutno nalazi, vjerovatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Mnogo je naloga za hapšenje u svijetu koji još nisu izvršeni. To ne znači da su postali nevažeći - kazao je Šmit.

Nestanak u Rusiji
Prokomentirao je i navode da će Dodik Dodik nestati u Rusiji.

- Mislite da bi mogao dobiti stan pored Asada? Onda bi Dodik vjerovatno odmah ostao tamo kada je prije nekoliko dana posjetio Moskvu. Ali, naravno, ne mogu vam reći ko šta planira - odgovorio je.

Na pitanje da li bi neko bolji došao ako se Dodik povuče ili isti, on je citirao Žana Monea.

- Ne znam da li će biti bolje ako bude drugačije. Znam samo da mora biti drugačije ako želimo da bude bolje - kazao je.

Kazao je da su sankcije Austrije pravi problem za Dodika.

- To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Osim toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove “koalicije voljnih”“.

Novinarka je istakla da bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu firmi povezanih s Dodikom u inostranstvu koju je Schmidt spomenuo, te napominula da je u SAD-u, na primjer, zabranjeno sarađivati s firmama povezanim s njim.

“U nekim zemljama EU, pa i u Austriji, postoje pravne prepreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja”, odgovorio je Schmidt.

Međutim, on je podcrtao da se za Dodika blokade već sada javljaju i time što u Republici Srpskoj praktično više nema evropskih ekonomskih poticaja.

- Ali ne želimo ni da ta regija ostane bez investicija, jer tada još više mladih ljudi odlazi. A to je već sada najveći problem koji Bosna i Hercegovina ima - naglasio je.

Opipljiva integracija
Mišljenja je da nema opasnosti od rata i da je situacija stabilna.

- Većina ljudi ovdje – to pokazuju i istraživanja – ne želi da se zemlja raspadne. Ali upravo ovdje u Sarajevu nekada nismo na vrijeme prepoznali da dolazi rat. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije da uzmu oružje – jer ga ionako jedva ima – nego da odu - naglasio je.

Mišljenja je da BiH nakon dvadeset godina vidi opipljivu evropsku integraciju.

- Smatram da je austrijski model postepenog približavanja jedini realan put. Bosna i Hercegovina još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna da brzo postane punopravna članica. Reći: "Sad vi sprovedite naših desetine hiljada propisa, pa ćemo vam se javiti" – tako svijet funkcioniše. Ne više - naveo je na kraju Šmit.