On je u intervjuu agenciji Tanjug, na pitanje da li se kriza u BiH može riješiti dijalogom, ili se računa da je rješenje pritisak na Republiku Srpsku i Milorada Dodika rekao da bi razgovor unutar BiH, ali i Srpske bio poželjan.

 

Šmit pri tome taj razgovor vidi prije svega sa, kako kaže, političarima koji se ne slažu sa Dodikom, a kojih u tom entitetu ima dosta.

 

"Problem nije u dijalogu međunarodne zajednice i njega (Dodika), mnogi ljudi razgovaraju sa njim, a ja sam pozvao njega i dosta važnih ljudi ga je pozvalo da razgovara sa mnom. Moramo da razgovaramo u ime dobrog razvoja zemlje i uopšte ne odbijam prijedloge zato što dolaze iz RS. Ja moram da budem neutralan", rekao je Šmit.

 

On poziva Dodika da se, kako kaže "spusti na zemlju".

 

Kako je rekao akteri žele da razgovaraju, ali da međunarodna zajednica ne može da mu ponudi da razgovara samo sa njim, jer, kaže, u Republici Srpskoj ima dosta drugih političara i oni se svi ne slažu sa srpskim članom Predsjedništva BiH.

 

Na pitanje da li sebe, s obzirom na osporavanja njegovog legitimiteta, vidi kao čovjeka koji može da razriješi aktuelnu krizu u BiH, Šmit kaže da on može da doprinese rješenju na najbolji mogući način.

 

"Ovo ne bi trebalo da se personalizuje. Ja sam ovdje 100 dana, imam dosta političkog iskustva i politički sam posvećen rješavanju ovoga. Ubijeđen sam da treba da doprinesem ovome onoliko koliko mogu ali to neće vrijediti bez pomoći drugih. Problem je što političari pričaju sa političarima, a trebalo bi ljudi sa ljudima", rekao je on.

 

Šmit ističe i da su mu razgovori sa predsjednikom Vučićem veoma korisni, kao i da je dobro razgovarati o različitim pozicijama, opservacijama, odgovarajući na pitanje koliko su mu važni razgovori sa Aleksandrom Vučićem predsjednikom Srbije, koja je potpisnica Dejtonskog sporazuma.

 

"To je od velike pomoći i dobro je što ne moram da se predstavljam predsjedniku Vučiću ili drugim političkim liderima iz Srbije jer sam i prije bio ovdje. Beograd i Sarajevo su vazdušnom linijom blizu i ukoliko bude potrebe razgovaraćemo u zavisnosti od situacije. Vidjećemo. Volim da dolazim u Beograd", rekao je Šmit.

 

Komentarišući izjavu komandanta vojne misije EUFOR u BiH, austrijskog generala Aleksandera Placera da u izjavama srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika ne vidi "nikakvu klasičnu vojnu prijetnju", kao i da međunarodna zajednica teško može da spriječi vraćanje na više vojski, i pitanje šta je onda sporno u tome što Republika Srpska želi da povrati tu nadležnost Šmit kaže da cijeni Placerovo mišljenje, ali da bi o tom pitanju trebalo da se razgovara.

 

"Cijenim mišljenje generala Placera i složio bih se sa njim da ne postoji nikakva stvarna vojna pretnja, ali ako pogledate zakonodavne akte, sporazume o prenosu koji stoje u Dejtonu i koji podrazumijevaju jedinstvenu vojnu strukturu, iz kojih se ne možete jednostrano povući i to je pitanje koje je Placer spominjao da bi trebalo da se razgovara. Naš stav je 'jedna država jedna vojska', ne želimo da imamo više vojski jer ima mnogo razloga da to nije dobra ideja uzimajući u obzir posljednjih 30 godina i znam da Placer ima isti stav", rekao je Šmit.

 

Govoreći o poređenju situacije u BiH i sa Kosovom Šmit kaže da te dvije situacije nisu za poređenje, jer BiH ima drugačiju strukturu i drugačije izazove.

 

"Znam da su obe zemlje u fokusu Srbije zbog srpskog stanovništva, međutim izazovi na KIM su drugačiji. BiH je na putu ka evrointegracijama. Više se tu radi o ispunjenju obećanja, nema situaciju na granicama kao KiM", rekao je Šmit u intervjuu za Tanjug.

 

On dodaje da je za BIH dobra vijest da se neke od unutrašnjih diskusija mogu riješiti uz pomoć susjednih zemalja i EU, ali i uz njegovu pomoć.