Ocjene su to ekonomista i stručnjaka za inostrana ulaganja, koji za "Nezavisne novine" poručuju da Šmit pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.

 

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterijum od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju garanciju da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.

 

"To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i finansijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna da finansira takve investicione projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično garant uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte", pojašnjava Stanić.

 

Dalje navodi da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Šmitovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.

 

"Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira", rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnom nivou.

 

"Svi investitori gledaju državni nivo, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Uticaće to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetski nivo. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže nivoe, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu", navodi Stanić za "Nezavisne novine".

 

Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Šmitovo pismo, koje je, podsjećanja radi, upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.

 

"Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije što su se interesovale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentarisao. Što se tiče Republike Srpske - iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata sa njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje", kaže Markovićeva.

 

Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su direktna inostrana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerovatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u avgustu.

 

Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.

 

"Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresovanih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično", ističe Markovićeva, koja za "Nezavisne" poručuje i da postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija "WET GmbH & Co.KG Wuppertal" koja će od 19. do 21. jula sa predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banjaluci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.

 

Treba napomenuti i da su prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 miliona KM, što je povećanje za oko 80 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.

 

Ipak, DSI u BiH iznose tek nešto oko jedan odsto BDP-a.