Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da vlasti još nisu prepoznale sve benefite solarnih elektrane i mogućnsti koje BiH ima te naglašavaju da bi poseban akcenat trebalo staviti na domaćinstva kroz odobravanje podsticaja za postavljanje solarnih panelala na kućama.

 

Prema podacima Regulatorne komisije za energetiku RS od 126 malih solarnih elektrana koje su u sistemu podsticaja, svega četiri su izgradila državna preduzeća.

 

U toku prošle godine vlasnici malih solarnih elektrana dobili su 2,1 milion KM podsticaja, dok su u prvih pet mjeseci ove godine dobili 1,1 milion KM.

 

„Solarne elektrane su uglavnom u vlasništvu privatnih lica, dok su, prema našoj evidenciji, četiri male solarne elektrane izgradila privredna društva koja u svojoj strukturi imaju većinski državni kapital“, kažu za portal CAPITAL u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

 

Solarne elektrane u Srpskoj, između ostalih, imaju Visoka škola „Banjaluka College“, lanac benzinskih pumpi „Nestro Petrol“, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, Regulatorna komisija za energetiku, Mesna industrija „Trivas“, „Besjeda“ Banjaluka, „Sportek“ Kotor Varoš, „EFT Rudnik i teromelektrana Stanari“, RiTE „Ugljevik“, Dom zdravlja Bileća.

 

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu kaže za CAPITAL da je sunce resurs koji je u BiH potpuno zapostavljen, jer se trenutno koristi svega oko jedan odsto ukupnog tehničkog potencijala koji imamo u solarnoj energiji.

 

„To je prilično mizerna cifra. Prvi korak je prepoznavanje svih aktera u proizvodnji solarne energije, omogućavanje olakšica i smanjenje procedura za ulaganje u solarne elektrane. Investitori koji komercijalno proizvode i prodaju električnu energiju iz solarnih elektrana su već dovoljno “podstaknuti”, ali oni nisu jedini koji polažu pravo na sunce“, kaže Ibraković.

 

Prema riječima Majde Ibraković u fokusu pažnje domaćih vlasti mora biti “građanska energija” umjesto „onih koji trenutno od toga profitiraju, a koje građani ionako podstiču kroz račune za električnu energiju“.

 

Navodi da bi domaćinstva bila više zainteresovana za proizvodnju da su im olakšane procedure i da im je uopšte dozvoljen ulazak na tržište i priključivanje elektrodistributivnu mrežu, kao što je to sada omogućeno u Srbiji.

 

„Ovako su oni koji su zainteresovani da proizvode električnu energiju za svoje potrebe oštećeni i prepušteni sami sebi. Iako su cijene opreme drastično pale, administrativne procedure su te koje koče veće interesovanje građana u ulaganja i proizvodnju iz solarne energije“, navodi Ibraković.

 

Cijene solarne opreme trenutno se kreću od 700 KM po kW pa do 3.000 KM po kW instalisane snage, u zavisnosti od vrste, snage i količine solarne opreme.  Period povrata investicija u solarne elektrane na osnovu koga je Regulatorna komisija za energetiku utvrdila garantovane otkupne cijene je 15 godina, koliko iznosi i dužina trajanja prava na podsticaj.

 

Procjene su da će se u narednom periodu i taj period smanjiti zbog sve veće dostupnosti, konkurentnosti i generalno smanjenja cijena tehnologija na tržištu. Pored toga, radni vijek opreme se sve više produžava pa je i samim tim ekološki i ekonomski prihvatljivija.

 

Ibraković kaže da su zemlje u regionu prepoznale razne mogućnosti i potencijale solarne energije daleko prije nas. Kao primjer navodi Srbiju koja je kroz nedavno usvojeni Zakon o obnovljivim izbvorima energije krenula u izdavanje subvencija za domaćinstva koja žele da nabave opremu i proizvode solarnu energiju, a cijeli proces dobijanja dozvola je skraćen sa šest mjeseci na pet dana.

 

„Albanija već treći put objavljuje aukcije za velike proizvođače solarne energije i pritom dobija nevjerovatno niske ponude investitora. U Sjevernoj Makedoniji stari ugljenokop će biti pretvoren u solarnu elektranu snage 100 MW. Solarna energija prije svega treba da služi za potrebe građana, a ne da se unovčava i troši negdje drugo“, istakla je Ibraković.

 

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kažu da BiH i Srpska imaju značajan potencijal za izgradnju solarnih elektrana i to iznad evropskog prosjeka. Taj potencijal najveći je na području Hercegovine.

 

„Tehnički iskoristiv potencijal za BiH je veliki, ali kao i kod vjetroelektrana s obzirom da se radi o neupravljivom izvoru energije, postoji ograničenje vezano za prihvat proizvedene električne energije“, kaže za CAPITAL pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Milan Baštinac.

 

Navodi da je interesovanje za izgradnju solarnih elektrana veće instalisane snage veliko, naročito na području Hercegovine gdje je i najveći potencijal.

 

U skladu sa važećim Zakonom o obnovljivim izvorima, pravo na podsticaj imaju samo male solarne elektrane instalisane snage do 250 kW na zemlji i do jedan MW na objektima. Proizvođači električne energije u solarnim elektranama na zemlji instalisane snage veće od 250 kW nemaju pravo na podsticaj električne energije, već je moraju prodavati samostalno na tržištu.

 

Baštinac kaže da sistem podsticaja definisan važećim Zakonom o obnovljivim izvorime i efikasnoj kogeneraciji nije dao zadovoljavajuće rezultate, u svim zemljama, u pogledu povećanja učešća obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji,  a uzrokuje stalno povećanje naknada za krajnje potrošače.

 

S tim u vezi, Vlada RS je na posljednjoj sjednici razmatrala Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije kojim se uređuje oblast planiranja i podsticanja proizvodnje i potrošnje električne energije u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije.

 

Zakonom je izvršena podjela postrojenja na mala i velika, utvrđene su vrste podsticaja koje mogu ostvariti, te će ubuduće podsticaj za proizvodnju moći dobiti solarne elektrane instalisane snage do 150 Kw.

 

„Mala postrojenja koja koriste sve vidove obnovljivih izvora instalisane snage do 150 kW i solarne elektrane na objektima, te postrojenja na biomasu i biogas instalisane snage do 500 kW, imaju pravo na obavezan otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni električne energije. Sva postrojenja instalisane snage veće od navedenih spadaju u kategoriju velikih postrojenja i moraju proizvedenu električnu enetrgiju prodavati samostalno na tržištu uz mogućnost ostvarivanja premije ukoliko budu izabrani kao najpovoljniji u postupku aukcije koja će se provoditi svake dvije godine“, kazao je Baštinac.

 

Naglasio je da je zakonom posebno obrađena kategorija kupaca–proizvođača  i zajednice obnovljive energije s ciljem povećanja proizvođača  električne energije prvenstveno za vlastite potrebe.

 

„Domaćinstvima ćemo omogćiti da na krovovima kuća instaliraju solarne panele. Imaće dvosmjerni mjerač struje i ukoliko budu imali viška struje, mimo one koju potroše, moći će da je izbace u mrežu i onda bi plaćali samo razliku utrošene i struje koju su dali u mrežu“, kazao je Baštinac.