Razlog je zabrana izvoza baruta iz Srbije, koji je ključni dobavljač firme.

Direktor kompanije Adnan Prevljak donio je Odluku da radnici kolektivno koriste preostali dio godišnjeg odmora za 2025. godinu, počevši od 2. septembra, sve dok se ne stvore uslovi za nastavak rada i redovne isporuke baruta. Iz odluke su izuzeti radnici klima komora, čuvari, službe zaštite, zaštite na radu, protivpožarne zaštite i bezbjednosti. Ostali zaposleni biće blagovremeno obaviješteni o povratku na posao.

Prevljak je zadužio izvršne direktore sektora da organizuju optimalni rad i odobre rad zaposlenima u okviru potreba proizvodnog procesa, usklađeno sa planom izvršnog direktora PTS-a.

Zavisnost od jednog dobavljača pokazuje slabosti
Ova odluka je rezultat politike Vlade Srbije koja je zabranila izvoz naoružanja i vojne opreme, što je izazvalo zastoje u isporuci baruta iz fabrike Barutana Lučani. Stručnjaci ističu da ovaj slučaj pokazuje rizike oslanjanja na jednog dobavljača u sektoru gdje politika i bezbjednosni propisi često određuju tok poslovanja.

Igman je već ranije bio primoran na slične zastoje. U julu ove godine Uprava je priznala da je zabrana izvoza iz Srbije izazvala višemjesečne prekide u proizvodnji. Kompanija do sada nije osigurala alternativne izvore baruta, što je danas postalo ključni problem, prenosi Biznisinfo.

Zašto brzo rješenje nije moguće
Iako u svijetu postoji više proizvođača baruta – iz Njemačke, Belgije, Češke, Finske i Turske – prelazak na novog dobavljača zahtijeva složen i dugotrajan proces. Svaka nova serija baruta mora proći rigorozna balistička ispitivanja, što može potrajati mjesecima. Istovremeno, evropsko tržište već je pogođeno nestašicom baruta zbog povećane potražnje. Izvozne dozvole dodatno su podložne političkim odlukama, posebno izvan EU, što produžava rokove i povećava neizvjesnost.

Posljedice po kompaniju i radnike
Igman je u prvoj polovini godine zabilježio gubitak od 19,8 miliona KM i pad prihoda sa 89,3 na 65 miliona KM. Kompanija zapošljava više od 1.300 radnika, a svaki prekid proizvodnje direktno utiče na stabilnost radnih mjesta, lokalnu zajednicu i međunarodne ugovore.

Uprava najavljuje internu reorganizaciju, jaču kontrolu proizvodnje i diversifikaciju tržišta, uključujući širenje prisustva u Aziji, Africi, EU, SAD i na Bliskom istoku. Ipak, ključni izazov ostaje osiguranje stabilnih isporuka baruta i smanjenje zavisnosti od političkih odluka susjednih država.

Većinski vlasnik kompanije je Federacija BiH sa 51 posto udjela, dok porodica Ahmetlić, koja stoji iza firme Hifa Petrol, posjeduje preko 33 posto i zajedno s Vladom upravlja kompanijom.