INFOBIJELJINA: Od samog početka epidemije korona virusom, veliki broj radnika dobija otkaze od svojih poslodavaca. Šta je važno da ti radnici znaju ukoliko im poslodavac uruči otkaz ugovora o radu?

RISTIĆ: Važno je znati da, osim onih radnika kojima je baš u tom momentu isticao ugovor o radu na određeno vrijeme, niko nije mogao biti odjavljen sa evidencije odmah nakon što je dobio otkaz. Naime, Zakon o radu Republike Srpske propisuje da otkazni rok ne može biti kraći od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac. Dakle, svi oni koji su dobili otkaz od poslodavca i odjavljeni sa evidencije odmah nakon toga, dobili su otkaz koji je nezakonit i imaju pravo da putem suda zatraže vraćanje na posao i isplatu svih plata, poreza i doprinosa sve do njihovog povratka na radno mjesto i to sve sa zakonskom zateznom kamatom. Važno je reći i to da otkazni rok od 30 kalendarskih dana nikako ne može biti kraći od toga, pa i u slučaju da je tako definisano i ugovorom o radu, jer ugovorom o radu nije moguće radniku dati manja prava od onih koja su propisana Zakonom.

INFOBIJELJINA: Značajan broj poslodavaca je uručio otkaze o radu radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme zbog ekonomskih razloga, koje u vrijeme ovog vanrednog stanja ne možemo da sporimo.

RISTIĆ: Prije svega, čak i u tom slučaju, važi Zakon o radu, što znači da otkazni rok mora biti najmanje 30 dana. Ujedno, ne bih se složio sa tom konstatacijom da postoje ekonomski razlozi. Naime, kada govorimo o ekonomskim razlozima u svjetlu Zakona o radu Republike Srpske, oni moraju da traju duži vremenski period, što nekoliko dana nakon situacije sa Korona virusom svakako nije slučaj. Ujedno, lokalne i entitetske vlasti su prvo najavile, a kasnije i donjele odluke o niz olakšica za privrednike, upravo u cilju očuvanja radnih mjesta, te i iz tih razloga ne možemo govoriti o ekonomskim razlozima, a pogotovu ne o onim koji traju duži vremenski period. Osim toga, ekonomski razlozi su nešto što bi poslodavac imao obavezu da dokazuje na sudu i smatram da ne bi uspjeli da to i dokažu.

INFOBIJELJINA: Šta je sa onim radnicima koji potpisuju sporazumne raskide ugovora o radu uz obećanje da će biti vraćeni na posao kada aktuelna situacija prođe? 

RISTIĆ: Nikome ne bih savjetovao da potpiše sporazumni raskid ugovora o radu, jer za sporazum je potrebna i volja radnika. Samim tim što radnici potpisuju takve sporazume uz uslov da će ponovo početi da rade nakon neodređenog vremena, ne postoji saglasnost radnika. Dakle, niko vas ne može prisiliti da potpišete takav sporazum. Savjetovao bih radnike da ništa ne potpisuju.  Ako su i dobili takav prijedlog od poslodavca ili im poslodavac želi na bilo koji drugi način uručiti otkaz ugovora o radu, savjet je pustite poslodavca da provede sve korake otkaza ugovora na način propisan Zakonom. Vjerujte mi, a govorim vam kao neko ko ima vrlo bogatu praksu zasupanja radnika u radnim sporovima, uopšte nije lako dati radniku otkaz o radu, a da su pri tom ispoštovane sve odredbe Zakona. Vrlo često, poslodavci prilikom otkaza naprave neke od proceduralnih grešaka zbog kojih je takav otkaz nezakonit i onda radnici uspjevaju na sudu da to i dokažu, pa izdejstvuju i vraćanje na svoje radno mjesto i uplatu svih plata i doprinosa koje im poslodavac duguje do njihovog povratka na rad. 

INFOBIJELJINA: Dakle Vaš savjet bi bio da radnici ništa ne potpisuju?

RISTIĆ: Tako je, da ništa ne potpisuju i da se odmah obrate stručnom licu, advokatu, koji će ih uputiti o daljim koracima, njihovim pravima i mogućnostima, te po potrebi i zastupati pred sudom radi dokazivanja da je otkaz nezakonit i radi povratka na njihovo radno mjesto i isplate svih plata i doprinosa koji im nisu uplaćeni za vrijeme dok nisu radili, zaključak je advokata Ristića.