Kaže ovo za "Glas Srpske" doktor političkih nauka Stevan Gajić komentarišući odluku Turske, odnosno kompanije iz ove zemlje, da na Kosovu otvori fabriku za proizvodnju municije i dronova, ali i da nastavi sa vojnom i specijalističkom obukom pripadnika takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS), koje bi u nekom trenutku trebalo da prerastu u vojnu formaciju.

"Turska na ovaj način vodi jednu licemernu i konzinstentnu spoljnu politiku prema balkanskim prostorima koja je oduvek ekspanzionistička. Istina, oni imaju dobre ekonomske odnose sa Srbijom, ali na ove prostore i dalje gledaju i iz političke perspektive. Nikako ne treba zaboraviti da je Turska učestvovala u naoružavanju terorista iz UČK, ali i takozvane Armije BiH. Poslednjih nekoliko godina su otišli korak dalje i aktivno rade na nelegalnom naoružavanju i obučavanju snaga KBS-a. Ako pogledamo i dešavanja u i oko Sirije, jasne su njihove neoosmanske ambicije", smatra Gajić

Ističe da Erdogan nikada to nije ni krio, baš kao ni Alija Izetbegović, a ono što ih je povezivalo jeste organizacija Muslimansko bratstvo. Smatra i da nam to što se nalazimo na balkanskim prostorima, isprepletenim raznim interesima, nikako ne ide naruku, a pogotovo nakon što je Erdoganova  Turska odlučila da povrati moć i uticaj u svim zemljama koje su nekada bile pod Osmanskim carstvom. 

"Tu su BiH, Albanija, Severna Makedonija, ali i Kosovo. Verujem da su oko bacili i na pojedine delove Bugarske. Sada je tu i Sirija, u kojoj su aktivno učestvovali u rušenju Asadavog režima. Među borcima HTS-a, rebrendirane terorističke Al-Nusre, bilo je mnogo  turskih vojnika, ali uopšte i ljudi sa Balkana. Verujem da Turska neće stati na ovome, da se neće ograničiti samo na Balkan i Arapsko poluostrvo, već će se "baciti" i na Kavkaz kako bi napravili neki novi i veći Turan, što znači da će sve učiniti da  uz pomoć  drugih globalnih sila sruše na kolena i Iran, koji je njihov vjkovni neprijatelj", kaže Gajić navodeći da je sve vidljiviji taj turski prelaz sa meke na tvrdu moć.

Napominje da su u Siriji na strani takozvanih pobunjenika učestvovali i pripadnici militantne turske grupe "Sivi vukovi" koja je posljednjih nekoliko godina prisutna i na Kosovu, ali i u BiH. Ova ultranacionalistička turska grupa je zabranjena u pojedinim evropskim zemljama zbog ideologije te nasilnog i terorističkog djelovanja. Ona još od 2013. godine nesmetano djeluje na prostorima BiH, šireći svoj položaj i uticaj uz pomoć nekih od čelnih ljudi SDA.

Pripadnici ove grupe, inače, se nalaze pod direktnom kontrolom vojno-obavještajne službe Turske, koja je svojevremeno i inicirala njihovo formiranje. Njihov rad u BiH se za sada svodi na obavještajni i ideološki. Na taj način Turska želi da odgovori i na vehabijski uticaj Saudijske Arabije u BiH, ali i iranske tajne službe. To se sprovodi kroz obnovu džamija i istorijskih građevina iz osmanskog perioda na Balkanu, razne nevladine organizacije i medije. Krajnji cilj Turske je širenje za sada meke moći neoosmanizma na prostorima BiH.

Prema riječima Gajića,  djelovanje ove organizacije je veoma opasno, ali ono što je suštinski najvažnije i najproblematičnije jeste turska spoljna politika, koja sve otvorenije pokazuje svoje neoosmanske pretenzije, kako prema Balkanu, tako i drugim dijelovima svijeta. Navodi da je Erdogan posljednjih nekoliko godina napravio ogroman otklon od politike i nasljeđa koje je iza sebe ostavio Mustafa Kemal Ataturk, te krenuo sa politikom imperijalnog širenja na sve tri kontinenta starog svijeta.

Fabrika oružja

Prema navodima albanskih medija, vlada tzv. Kosova izabrala je tursku kompaniju "Makine ve Kimija endustrisi" (MKE), koja će na prostorima južne srpske pokrajine izgraditi fabriku za proizvodnju municije i dronova. MKE je, inače, jedno od najstarijih turskih državnih preduzeća za proizvodnju i prodaju oružja, koje je do sada uglavnom išlo na Bliski istok. Pored toga, Turska već izvjesno vrijeme trenira i oprema kosovske bezbjednosne snage s ciljem da ih transformiše u potpuno razvijenu vojsku do 2028. godine, što je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

"Vojska Kosova"

Turska je tzv. Kosovu isporučila i deset MRAP vozila "kipri", oko 80 "kobri" kompanije "Otokar", kao i oko 30 "vurana" od kojih je dio opremljen minobacačima "aslan". Uz to vojna policija tzv. KBS-a koristi i 14 lakih oklopnih vozila "akrep". Priština je od Ankare, pored dronova, nabavila i ručne raketne bacače HAR-66, koji zapravo predstavljaju tursku verziju poznatog američkog M72 LAV.