U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.

"Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)", stoji u podacima Centralne banke BiH.

Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.

"Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)", piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.

"Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika", naglasio je Mlinarević.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. "Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita", istakao je Arnautović.

On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.

Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.

"O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana", dodao je on.