Rezultati su, prema ocjenama analitičara, očekivani, odnosno baš onakvi kako su i pokazivale predizborne ankete. Međutim, koja god da bude formirana nova vlada, suočiće se sa teškim izazovima.

Najviše glasova odnijela je Demohrišćanska konzervativna koalicija CDU/CSU, predvođena Fridrihom Mercom, ali pažnju javnosti, kako u kampanji, tako i u izbornoj noći, odvukla je desničarska Alternativa za Nemačku (AfD), koja je ostvarila istorijski rezultat, dupliravši broj glasova i poslaničkih mjesta, u odnosu na izbore 2021. godine.

Prema rezultatima koje je objavila njemačka Savezna izborna komisija, na izlaznosti od čak 82,5 odsto, koalicija CDU/CSU je zauzela ukupno 208 mjesta u Bundestagu, prati je AfD sa 152 i skokom od čak 69 poslaničkih mandata, kada se u obzir uzmu i glasovi za kandidate, ali i za partije.

Tri najveće brige Njemačke u ovim izborima bile su mir i bezbjednost u Evropi, ekonomija i socijalna pitanja. Međutim, lider desnog centra, Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koji će najvjerovatnije i biti novi kancelar, Fridrih Merc stavio je politiku migracija na vrh svog dnevnog reda nakon niza smrtonosnih napada koje su izvršili građani koji nisu pripadnici njemačke nacionalnosti, a koji su dominirali njemačkim medijima u posljednjih nekoliko mjeseci.

Politički analitičar Jakša Šćekić u razgovoru za Euronews Srbija kaže da nema sumnje da će Merc biti "mnogo radikalniji" nego dosadašnji kancelar što se ogleda prvenstveno u tome da "neće imati problem da isporuči rakete dugog dometa Taurus Ukrajini".

Mercovi potezi prema Ukrajini neće tu stati. Kako je objavljeno iz njegovog okruženja, odmah nakon formiranja vlade, namjerava da posjeti Kijev i ugosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Berlinu, šaljući snažnu poruku preko Atlantika da Njemačka ostaje demokratska zemlja utemeljena na vrijednostima koje prioritet daju miru i pravdi, a ne profitu.

"On je shvatio da je njegov trenutak da bude jedan od glavnih lidera EU, štaviše da može da bude jači i od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen", kaže Šćekić i objašnjava da je Merc prethodno bio proamerički nastrojen, ali da sada smatra da je došla prilika za Evropu da zbije svoje redove.

Merc je pod velikim pritiskom da što prije formira stabilnu vladu kako bi započeo rješavanje ovih problema i već je započeo pregovore o koaliciji sa centar-ljevičarskim Socijaldemokratama (SPD). Dakle, šta je tačno u igri?

Nakon kolapsa takozvane semafor vlade samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovo izabran prošle godine, tačni izgledi za snažnu podršku Njemačke Ukrajini ostali su nejasni, a dok se SAD i Rusija približavaju dogovoru o budućnosti Ukrajine.

Sa rastućim tenzijama između Evrope i Rusije, Rafael Los iz Evropskog savjeta za spoljne odnose, kaže da će geopolitička pitanja biti među glavnim prioritetima nove vlade.

"Merc je nedavno dao brojne izjave o transatlantskim odnosima i problemima koje će Tramp stvoriti za Njemačku i Evropu. To ide ruku pod ruku sa njemačkim odbrambenim sposobnostima, pitanjima vezanim za odbranu javnog duga, obavezan vojni rok i tako dalje", rekao je Los za Euronews.

Evropa, a posebno Njemačka, sve više brine da će SAD pod Trampom biti manje zainteresovane za odbranu Evrope, dok se kontinent suočava sa mogućnošću sve više neprijateljski nastrojene Rusije i višim troškovima energije.

Odnosi sa Francuskom i Poljskom bili su zategnuti posljednjih nekoliko godina, a njemački kancelar Olaf Šolc je nekoliko puta bio u sukobu sa ključnim francuskim i poljskim politikama. Ipak, uprkos tome, ove zemlje su uspjele da sarađuju u prijateljskom tonu.

"Potencijalni ishod ovih izbora je da bi, sa kancelarom Fridrihom Mercom, ako on uspije da formira vladajuću većinu, moglo doći do ponovnog pokretanja tih ključnih odnosa. Ovo bi takođe moglo donijeti novi zamah evropskoj politici iz Berlina", objašnjava Los.

Dodaje da ovo, međutim, ne bi nužno bila politika koja je snažno orijentisana prema EU. 

"U mnogim slučajevima, Merc će vjerovatno pokušati da gradi 'koalicije voljnih'. Ipak, s obzirom na geopolitičke izazove koje postavljaju Moskva, Vašington i Peking, moramo da učinimo mnogo više na svim frontovima", kaže Los.

Dok Merc obećava jaču i stabilniju vladu, pojavljuju se pitanja u vezi sa finansiranjem povećanih izdataka za odbranu, posebno u vezi sa prijetnjom od Rusije.

To je veliko pitanje koje je raspalo koaliciju semafora, i to će biti glavno pitanje na koje će nova vladina koalicija u Berlinu morati da odgovori prije ili kasnije, objašnjava Los.

"Na kraju, iznosi koji su u pitanju su toliko ogromni da se ne može osloniti samo na prioritizaciju budžeta, nove dugove ili poreznu politiku. Kompromis između svih tih elemenata biće svakako neophodan kako bi se generisalo nekoliko stotina milijardi evra za ulaganja u odbranu i infrastrukturu u isto vrijeme", kaže Los.

Iako bi potencijalna koalicija CDU i SPD mogla donijeti više stabilnosti Njemačkoj, koja je takođe pokušavala da oživi slabiju ekonomiju, pitanje saradnje između političkih stranaka je takođe važno, posebno kako njemačka politika postaje sve više polarizovana.

"Crno-crvena koalicija bi sigurno mogla donijeti stabilnost. Međutim, mnoga ključna pitanja će se vrtjeti oko toga da li se može obezbijediti dvotrećinska većina u Bundestagu - na primjer, za izmjene ustava za novi specijalni fond, reformu odbrambenog sistema duga ili ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka prema novom modelu. Ovdje će crno-crvena koalicija hitno morati da sarađuje, posebno sa Zelenima, koje smatram manje problematičnim, ali i sa Ljevicom, koja ima fundamentalno različite stavove o nekim pitanjima spoljne politike", kaže Los.

Povećani troškovi energije i spirala troškova života podstakli su mnoge Nijemce da postanu razočarani tradicionalnim vladinim strankama. 

To se odrazilo na rekordni rezultat ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila 20 odsto nacionalnih glasova, piše Euronews.

Podrška AfD bila je posebno izražena u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, koja i dalje pati od infrastrukturnih problema koji postaju sve vidljiviji širom Njemačke; škole propadaju, a nedostaje dovoljno vrtića, na primjer.

Nova vlada će morati da uloži značajna sredstva u infrastrukturu, kaže Los.

"Političke stranke, kako one na vlasti, tako i opozicija - posebno Zeleni i, do neke mjere, Ljevica - moraće da preuzmu odgovornost rješavanjem ovih problema programatski", kazao je Los.