Varheji je rekao da bi odluke o početku pregovora EU trebalo da budu vjetar u leđa da se ispune svi uslovi koji su postavljeni kada je riječ o reformama.

 

"Jasno je da BiH želi da se pomjeri dalje, da ubrza reforme, imamo velike ambicije i podsjećamo na zakone koji moraju biti usvojeni. To su uslovi koji treba da budu ispunjeni, kako bismo krenuli u konkretne pregovore", rekao je on, prenosi Una,  i dodao da BiH mora isporučiti ono što se traži, a da će vrata EU ostati otvorena.

 

Krišto je rekla da je zadovoljna što postoji neupitna opredijeljenost svih predstavnika vlasti u BiH kada je u pitanju EU put.

 

"Svjesni smo da otkad je donesena odluka o pregovorima, tiče se i ostalih obaveza koje smo dužni ispuniti. Danas smo upravo o preostalim uslovima razgovarali. Imali smo i izborni zakon, Zakon o sudu na stolu, ali danas smo došli u situaciju u kakvoj jesmo. Tome je najviše doprinijela odluka Kristijana Šmita, odnosno njegova nametanja", rekla je Krišto, prenosi Una.

 

Prije dijaloga sastanak s Varhejijem održali su lideri političkih stranaka u BiH, a neki od njih su nakon tog susreta dali izjave. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, je ocijenio da je u BiH na evropskom putu urušena mogućnost dogovora zbog, kako je rekao, visokih zahtjeva EU, posebno u pogledu usvajanja reformi iz Plana rasta EU za zapadni Balkan, kao i zbog izjava Majkla Marfija, ambasadora SAD u BiH, kojeg je optužio da želi da zaustavi evropski put BiH, te zbog posljednje Rezolucije o Srebrenici.

 

Prema njegovim riječima, Varheji je zaslužan što je BiH dobila status pregovarača.

 

Dodik je naveo da Evropa od BiH traži ubrzanje stvari, poput zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i zakona o sudovima, koje su već poznate, ali koje ne idu. On je dodao da se mogu čuti poruke da BiH ide dalje, ali je naglasio da se ne mogu prevazići rušenja spoljne politike.

 

"Sa bošnjačke strane najviše viču kako je ugrožen suverenitet, ugroženo ovo ili ono, a oni su sve učinili da to ugroze kroz ponašanje u UN i ne žele da daju odgovor", naveo je Dodik. Dodik je pozdravio namjeru Varhejija da relaksira proces u BiH, ali i da se na sastanku vidjelo da od toga nema ništa.

 

"U BiH imate krnji Ustavni sud koji donosi šta on hoće, imate lažnog visokog predstavnika koji opet mijenja zakone, a Evropa uvijek iznova pominje neku priču o vladavini prava, o vladavini ovog ili onog, što je obična i gnusna laž, jer to zaista nije tako", rekao je Dodik.

 

S druge strane, stranke iz FBiH vide šansu za BiH kroz ponudu koja je stigla iz Brisela.

 

Zukan Helez, koji je predstavljao SDP na sastanku, zahvalio je komesaru Varhejiju za posjetu i napore koje je uložio kako bi BiH bio odobren početak pregovora za članstvo u EU, što, kako je rekao, predstavlja važan korak zemlje ka miru, prosperitetu i bezbjednosti. Helez je poručio da je početkom godine u BiH bio jako dobar zamah u ispunjavanju prioriteta, ali da su u posljednja dva mjeseca dominirala politička neslaganja, što je, kako je naveo, ugrožavalo i unutrašnju bezbjednosnu situaciju, saopšteno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara.

 

U tom kontekstu on je naglasio važnost Misije EUFOR-a, za koji je naveo da pokazuje kapacitete dosljednog očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u zemlji.

 

"Uprkos tome, ostaje naša obaveza prema građanima, ali i Evropi, da istrajavamo na postavljenim ciljevima", rekao je Helez.

 

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, je rekao da je Varheji u Sarajevo došao s konkretnom ponudom, ali nije istakao u čemu se ona sastoji, osim što je rekao da su predstavnici EU bili vrlo korektni.

 

"EU ima ozbiljnu ponudu, nije to samo dvije milijarde maraka. To su prilike koje bi mogle dovesti nove investitore, podići plate, zadržati mlade ljude. Želim da zahvalimo Oliveru Varhejiju na dosadašnjem angažmanu, kao i EU koja je vrlo korektna prema BiH. Nude nam dosta šansi, s druge strane kompleksno političko uređenje provocira neke unutrašnje nesuglasice. Ukoliko budemo hrabri možemo vratiti ono što bi ljudima u BiH moglo olakšati život", rekao je Konaković.

 

Ocijenio je da EU ima ozbiljne namjere, ali da je izgubljen zamah ka evropskim integracijama.

 

Podsjećanja radi, namjera sastanka je da se dogovore naredni koraci ka otvaranju pregovora i pripremi prve međuvladine konferencije, što je formalni početak pregovora. Reforme bi trebalo da budu podržane kroz Plan rasta za zapadni Balkan i oko dvije milijarde maraka koliko bi BiH mogla povući, ako dođe do usaglašavanja liste reformi, do čega još nije došlo.

 

Sastanku u Sarajevu prisustvovali su svi nivoi vlasti u BiH, uključujući državni, entitetski i kantonalni, kao i Brčko distrikt.