Za zapadni Balkan on sadrži nekoliko veoma važnih odredaba koje će se i te kako odraziti ne samo na postupak pristupanja EU, nego i na druge aspekte, poput migracija, ekonomije i klimatskih politika.

Na primjer, u sporazumu se, iako je naglašeno da je pristupanje zapadnog Balkana EU prioritet Njemačke, proširenje EU vezuje s unutrašnjom reformom unutar EU.

"Proširenje EU i njena sposobnost primanja novih članica moraju biti u potpunosti usklađeni. Zbog toga nam je potrebno da najkasnije do narednog proširenja EU imamo unutrašnju konsolidaciju i reforme EU, koja će je institucionalno ojačati. Princip konsenzusa unutar Evropskog savjeta ne smije biti kočnica za donošenje odluka. To se temeljno odnosi i na preostale odluke za koje je potrebna jednoglasnost u Savjetu EU", navedeno je u dokumentu.

Prevedeno na običan jezik, Njemačka želi da uslovi prijem novih članica unutrašnjom reformom EU koja bi značila ukidanje veta po pitanjima sankcija, bezbjednosti, odbrambene i spoljne politike.

To nije nova ideja jer ju je prije rata u Ukrajini potencirao Emanuel Makron, predsjednik Francuske, a nakon početka ruske invazije i Olaf Šolc, odlazeći njemački kancelar, koji je više puta rekao da ne može 30 i nešto novih članica čekati da se usaglase o svakom spoljnopolitičkom potezu.

Međutim, nova njemačka vlada mogla bi uvesti i neke novine, koje do sada nisu bile u prvom planu, poput "postepenog pridruživanja".

To je na tragu onoga što je govorila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, takođe i Njemica, kao i članica konzervativne stranke Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara, kada je predstavila Plan rasta za zapadni Balkan, odnosno program reformi vrijedan šest milijardi evra, a u koji još jedino BiH nije ušla.

Fon der Lajenova je predložila da se plan iskoristi kako bi zemlje zapadnog Balkana postepeno ulazile u različita evropska tijela.

Sada je nova koalicija ovaj koncept dodatno proširila i predložila dodatne novine koje bi mogle biti zanimljive i za BiH.

"Zalažemo se za postepeno integrisanje u koracima za zemlje kandidate, koje još nisu ispunile sve kriterijume za članstvo, ali u određenoj mjeri primjenjuju reforme, i to bez snižavanja kriterijuma ili integriteta unutrašnjeg tržišta. Tu bi posebno mogli pristupiti postepenom ulasku u evropske programe i politike, poput uvođenja posmatračkog statusa u Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu, Savjetu EU, kao i moguće jedno pridruženo članstvo u određenim područjima, poput zajedničke bezbjednosne i spoljne politike bez prava glasa", navedeno je u ovom dokumentu.

Takođe su ponovljene ranije izjave najviših njemačkih zvaničnika da je primanje zapadnog Balkana u interesu Njemačke i da je to važno za stabilnost Evrope.

Kada je riječ o migracijama, najavljena je mnogo oštrija migrantska politika u odnosu na sadašnju vladu, ali, iako je navedeno nekoliko područja koja bi barem na papiru mogla ograničiti prava i mogućnosti doseljavanja građana BiH na zapadni Balkan, u praksi ne treba očekivati velika ograničenja.

Primjera radi, formalno je broj doseljenika putem Pravila za zapadni Balkan ograničen na 25.000 godišnje, ali i do sada je u praksi bilo teško primiti više ljudi godišnje zbog formalnih procedura, izdavanja radnih dozvola, nostrifikacija diploma i sređivanja papira kod budućih poslodavaca.

Osim toga, na snazi je i poseban zakon o prijemu kvalifikovanih radnika, koji je posebno pogodan za zanatlije iz našeg regiona.

Najveća praktična ograničenja po pitanju migracija mogu se očekivati kada je riječ o neevropskim migrantima, odnosno onima koji dolaze s azijskog i afričkog kontinenta, jer je tu bilo najviše socijalnih i kulturoloških problema.

Migranti sa zapadnog Balkana, uključujući i BiH, dobro se integrišu u njemačko društvo, njima su zadovoljni i njemački poslodavci i njihove njemačke komšije, pa u praktičnom smislu ne treba očekivati velika ograničenja.

Neka praktična ograničenja mogu se odnositi na broj godina koliko je potrebno boraviti u Njemačkoj da bi se moglo steći njemačko državljanstvo, i pooštravanja kad je u pitanju spajanje porodica, ali i to se, u praksi, može riješiti kroz zapošljavanje ili na druge formalne načine.