Prije okopavanja bašte trebalo bi da stavite tanak sloj zrelog stajnjaka, onda prekopajte ili ga nakon okopavanja obogatite mineralnim đubrivom. Ako kojim slučajem sadite na pjeskovitom i rastresitom zemljištu bilo bi poželjno da preko njega rasporedite sloj humusa, treseta ili zrelog stajnjaka pa onda da prekopavate, pošto ćete na taj način popraviti fizičku strukturu zemljišta, a ujedno ćete zemlju obogatiti i mineralnim sastojcima.

 

Treći mjesec je idealan za zasnivanje rasada sezonskog povrća, kao što su prokulice, brokula, karfiol, kupus, krastavci, paradajz, paprika, lubenica, dinja i patlidžan, čije se sjeme može pronaći u poljoprivrednim apotekama. Za rasad treba da pripremite stare gajbice ili sandučiće sa mješavinom pijeska i zemlje. Nakon što ste to uradili rasporedite sjeme i blago ga sabijte u zemlju. Zalivajte ga i ostavite na osunčanom i toplom mjestu dok ne proklija.

 

Ukoliko nemate plastenik ili staklenik, sandučići, odnosno gajbice mogu se pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, pa čak i providnom folijom ili celofanom. Ovo je veoma bitno jer na taj način obezbjeđujete veću vlažnost i toplotu radi boljeg i bržeg klijanja. Ukoliko se odlučite za alternativu, što češće provjetravajte, pošto ovakvi uslovi pogoduju razvoju patogenih organizama.

 

Takođe, mart je idealan mjesec i za sadnju pojedinih vrsta ukrasnog bilja, a posebno je pogodan za proljećnu sadnju ruža. Tokom ovog mjeseca trebalo bi da prorijedite i presadite ljekovito i začinsko bilje, orežete voće i žbunasto bilje koje cvjeta tokom ljeta, a neke od njih su ruže, hortenzije, perena, kao i živa ograda.

 

Još nije kasno da posadite voćnjake, ali pod uslovom da zemlja nije smrznuta i previše vlažna. Oko stabala starih voćaka možete da stavite stajnjak ili kompost.

 

Na ovaj način ćete održati veću plodnost zemlje, suzbiti korove i omogućiti duže zadržavanje vlage. Sada je dobro vrijeme da počnete sa pravljenjem komposta.

 

Rotkvice mogu da se siju već u februaru i martu, čim vremenske prilike to dozvole. Ako im vrijeme pogoduje i tlo je vlažno, niču već za sedam dana. Odlikuju se veoma brzim prirastom, tako da će biti rotkvica za jelo već za 60-90 dana.

 

Ovo je pravo vrijeme da posadite crni i bijeli luk. Otporan je na niske temperature, tako da mu ništa ne smeta ako je hladno. Najbolja varijanta je da ga sadite gusto, tako da kad stasa mladi luk, možete da ga prorjeđujete i koristite. Može da nikne već za nedjelju dana, za dva mjeseca će biti mladog luka, a za pet mjeseci će biti glavice.

 

Zelena salata je odlična i šteta bi bilo da se ne posije. Februar i mart su baš pravo vrijeme za sjetvu. Brzo raste i lako se rasađuje. Treba je povremeno zaliti, kad je suva zemlja, i očistiti zemlju od korova.

 

Od marta na otvorenom možemo posijati i blitvu. Sjetva na otvorenom obavlja se u redovima između kojih je razmak 30-50 cm. Brzo napreduje. Početak berbe blitve je već za 60 dana od sjetve. Može se vaditi sa korijenom, a mogu se samo odsijecati listovi, koji će se poslije obnavljati.

 

Ovo je pravo vrijeme za sjetvu peršuna. Dobro podnosi niske temperature. Listovi se sijeku i od njih se formiraju buketići, a iz korijena poslije rastu novi. Tako ćete listove peršuna imati gotovo cijelu godinu. To je odlično jer se peršun stavlja u razna jela, a od njega može da se pravi i čaj, koji je ljekovit.

 

Cvekla se sije na otvorenom u martu. Sije se u redove. Za 2,5 do tri mjeseca od nicanja već mogu da se beru i jedu mlade cvekle. Inače, period vegetacije traje 160 dana, kad cvekla dostiže punu zrelost.