Istinomjer je tako početkom 2020. godine napravio selekciju nekih od obećanja domaćih političara čija realizacija se očekivala u toku 2020. godine.

Među obećanjima su se našla i ona o povećanju plata, ali i brojna politička obećanja poput izmjena Izbornog zakona BiH ili nezaobilazna obećanja iz domena evropskih integracija.

Sticanje kandidatskog statusa

Lider SDA, Bakir Izetbegović na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za medije stranke na čijem je čelu, rekao je kako bi BiH u 2020. godini mogla steći status kandidata za članstvo u EU.

– U 2020. godini možemo postići Status kandidata za članstvo u EU ukoliko dovršimo formiranje kompletne strukture zakonodavne i izvršne vlasti, dakle i nivo Federacije BiH, stvorimo pretpostavke za održavanje Izbora u Mostaru i usvojimo Nacionalni program za preuzimanje Pravne stečevine EU – rekao je Izetbegović, 30.12.2019. godine.

To se obećanje, međutim, nije ispunilo.

Naime, još krajem maja 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, a pomenuto Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju.

Ipak, iako su aktivnosti na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK pokrenute sa mrtve tačke, još je mnogo posla je pred institucijama BiH da bi se napravio značajan pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata, ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda.

Dok Savjet ministara BiH i drugi nivoi vlasti godinu dana nisu radili na ispunjavanju niti jednog od 14 prioriteta, usvajanjem Akcionog plana za reformu javne uprave, Odluke o imenovanju članova PSBiH u POSP, kao i postizanjem dogovora oko održavanja izbora u Mostaru čini se da su stvari pokrenute sa mrtve tačke.

Međutim, sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU u 2020. godini je ostalo neispunjeno.

Lokalni izbori u Mostaru

Nakon što je lider HDZ BiH, Dragan Čović zajedno sa liderima SDA i SNSD, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom početkom avgusta 2019. godine potpisao sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou, on je najavio i da će Izborni zakon BiH biti izmijenjen do kraja 2019. godine.

Taj rok nije ispoštovan, ali Istinomjer je nastavio pratiti obećanje o mogućnosti održavanja prvih lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

– Već radimo jednu agendu za buduću izvršnu vlast, odnosno Vladu FBiH gdje će prva tačka biti izborno zakonodavstvo. Uvjeren sam da ćemo do kraja godine to riješiti, pogotovo jer su sljedeće godine izbori u Mostaru, a da bi se oni održali moramo napraviti tehničke preinake u izbornom zakonu što je manje bitno i one suštinske sukladno odluci Ustavnog suda BiH- rekao je Čović, 6. avgusta 2019. godine.

Obećanje o formiranju Vlade FBiH ostalo je neispunjeno pa tako Vlada u tehničkom mandatu radi od Opštih izbora 2018. godine.

Lideri SDA i HDZ BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali su na sastanku u Mostaru, održanom 18. juna 2020. godine, sporazum o Statutu Mostara, provođenju izbora u ovom gradu, kao i izmjeni Izbornog zakona BiH.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 8. jula ove godine, usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji se odnosi na izbore u Mostaru. Isti prijedlog noć ranije je dobio podršku i u Predstavničkom domu PSBiH. Lokalni izbori u Mostaru održani su 20. decembra.

Program reformi BiH

Čitajući svoj ekspoze pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH, 23. decembra 2019. godine, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, rekao je i kako će najviši organ izvršne vlasti u zemlji raditi na provođenju Programa reformi koji je poslan u NATO štab u Briselu nakon imenovanja Savjeta ministara BiH.

– U tom kontekstu, NATO svakako ima nezanemarljivu ulogu, i BiH svoje odnose sa ovom vojno-političkom organizacijom treba razvijati u skladu sa vlastitim interesima i potrebama, polazeći od „Programa reformi BiH“, kao bazičnog dokumenta kojim je definisan okvir daljeg razvoja odnosa između dvije strane, ali i određene aktivnosti koje nadležne institicije u BiH trebaju sprovesti u pravcu jačanja spostvenih kapaciteta kako bi bile sposobne odgovoriti na postojeće i buduće bezbjednosne izazove- navodi se u ekspozeu koji je Tegeltija pročitao 23. decembra 2019. godine.

Iako su usvajanje, slanje u NATO, ali i puna implementacija preuzetih obaveza iz Programa reformi BiH bili uslov za imenovanje, kako mandatara Tegeltije, tako i cjelokupnog aktuelnog saziva Savjeta ministara BiH, više od pola godine kasnije Savjet ministara BiH nije ispunio svoje obaveze u tom pogledu.

Podsjećamo, javnost u BiH još uvijek nije imala priliku da od strane nadležnih institucija bude upoznata sa zvaničnim sadržajem Programa reformi BiH.

Plata 1.000 KM

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, rekao je krajem 2019. godine da vjeruje da će institucije omogućiti da u narednoj godini u Republici Srpskoj prosječna plata bude 1.000 KM.

– Vjerujem da će prosječna plata u Srpskoj biti 1.000 KM – rekao je Dodik, 27. decembra 2019. godine.

Prosječna plata u Republici Srpskoj je u aprilu 2020. godine premašila iznos prosječne plate u Federaciji BiH za 6 KM.

Rast plata u Srpskoj je nastavljen i u maju pa je tako razlika u prosječnim neto platama u entitetima, prema posljednjim podacima entitetskih zavoda za statistiku, povećana na 15 KM.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u novembru je iznosila 969 KM.

Više puta obećani iznos prosječne plate od 1.000 KM još uvijek nije dostignut, ali trend rasta plata u Srpskoj je, ipak nastavljen, prevashodno zbog povećanja plata u javnom sektoru krajem 2019. i početkom 2020. godine.

Iako je u nekim granama privrede došlo do blagog povećanja plata, primjetno je da one i dalje variraju u iznosima manjim od onih u sektorima čije plate su obezbjeđene iz Budžeta.

Vjetropark “Grebak”

Mogućnost izgradnje vjetroparka “Grebak“ kod Nevesinja u javnosti se spominje od 2017. godine, kada je ministar energetike i rudarstva Srpske, Petar Đokić s predstavnicima kompanije VE “Grebak” razgovarao o ulaganju u ovaj projekat.

Opredjeljenje Vlade Srpske da se ideja o izgradnji prvog vjetroparka u Republici realizuje kroz konkretne aktivnosti, Đokić je izrazio i uoči početka izborne kampanje za Opšte izbore 2018. godine.

U skladu sa ovom najavom, Vlada Srpske je krajem 2018. godine raspisala i javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje VE “Grebak”.

Koncesija na 50 godina je dodijeljena kompaniji “VE Grebak”, Odlukom Vlade Srpske iz januara 2019. godine, a koja je stupila na snagu sredinom februara iste godine.

U to vrijeme direktor kompanije “VE Grebak”, Miralem Čampara, najavio je početak gradnje ove vjetroelektrane u 2020. godini.

– Gradnja bi trebalo da počne krajem iduće godine, a trajala bi godinu dana. Počeće se s radovima na pristupnim saobraćajnicama, kako bismo spremni dočekali transport opreme- istakao je Čampara, 16.02.2019.

U julu 2020. godine saopšteno je da će “u oktobru početi radovi na izgradnji vjetroparka”.

S tim u vezi, prilikom gostovanja u emisiji “Dan uživo” N1 televizije 29. septembra 2020. godine gdje je, između ostalog, govorio i o stanju u sektoru elektroenergetike u Srpskoj, izgradnji mini hidroelektrana, Đokić je najavio i skori početak radova na izgradnji velike vjetroelektrane na području opštine Nevesinje.

– Ja očekujem da ćemo negdje u drugoj polovini oktobra započeti izgradnju jedne velike vjetroelektrane na području opštine Nevesinje, koju će graditi ino-partner sa vrlo malim učešćem domaćih partnera, gdje nikakvih subvencija neće koristiti, a svu energiju će proizvoditi ovdje u Srpskoj i ostvariti izuzetno povoljne efekte u periodu izgradnje takvog objekta, jer je njegova vrijednost negdje oko 80 miliona eura- izjavio je Đokić 29.9.2020. godine.

Istinomjer je početkom decembra pisao o kašnjenju početka gradnje ovog vjetroparka. Ipak, njegova izgradnja započela je u decembru ove godine.

Nova strategija upravljanja migracijama

Novoimenovani ministar bezbjednosti BiH i lider SBB, Fahrudin Radončić, na novogodišnjoj konferenciji za medije svoje stranke najavio je kreiranje nove strategije upravljanja migracijama.

– Ja ću se truditi da, uz pomoć novog Savjeta ministara, koje cijenim jako kompetentnim, napravimo novu strategiju, da se mi ne branimo od migrantske krize na Baščaršiji, u Tuzli ili u Mostaru i Krajini, nego da se to radi na granicama BiH- rekao je Radončić, 30.12.2019.

Međutim, Radončić je podnio ostavku početkom juna 2020. godine na poziciji ministra bezbjednosti BiH, a nova Strategija upravljanja migracijama nije donešena u ovoj godini.