Pandemija virusa korona mnoge stvari u Bosni i Hercegovini je ostavila na čekanju, a fokus stavila samo na pitanje – kako zaustaviti širenje virusa?

Dok se nadležni na svim nivoima vlasti bore protiv opasnog virusa, tvrdeći da sve ostalo može da čeka, stručnjaci upozoravaju da oni organi koji imaju uslove za rad, više ne čekaju ni dan, jer će svakim danom imati sve više za nadoknaditi.

Dugo će se još, kažu ljekari, nositi maske, stajati u redovima, pozivati na oprez i čuvanje zdravlja. Dugo još će virus korona biti prisutan u BiH, ali i u svijetu, pitanje je samo – koliko sve drugo još može da čeka?

Put u Eropsku uniju, problemi u pravosuđu, politička pitanja, kompletiranje Savjeta ministara, reforma obrazovanja, poslovi Parlamenta BiH koji čekaju, kao i još mnogo toga stavljeno je sa strane, pa je pitanje i – od čega početi kada se stanje vrati u normalu? Da li je to jačanje zdravstvenog sistema, kako mnogi upozoravaju, uvođenje novih ekonomski mera, vraćanje na put ka EU, ili možda nešto sasvim drugo pitali smo poslanike u Parlamentu BiH.

Predsjednik PDP i poslanik u Parlamentu BiH, Branislav Borenović, smatra da je bitno početi štediti novac.

– Za početak najbitnije je riješiti se loših navika, neracionalnog i nerazumnog trošenja narodnog novca. Mora se odustati od mnogih privilegija i luksuza na svim nivoima, za šta nisam siguran da je ova vlast spremna. Ako imamo nekoliko helikoptera, šta će nam još jedan? Ako su stotine miliona KM potrošene i otišle za nabavku softvera, ne treba sada, u ovoj situaciji, trošiti još toliko u iste svrhe – smatra Borenović.

Dodaje da se mora napraviti reset u načinu funkcionisanja i naučiti drugačije posložiti prioritete.

Sa druge strane, poslanica SNSD u Parlamentu BiH, Sanja Vulić, smatra da je najvažnije da sačuvamo ljudske živote, dodajući da su u tom pogledu, sve mjere opravdane.

– Jasno je da su svi nervozni i da žele da rade, privređuju, izađu iz svojih domova, ali uvjerena sam da je disciplina građana Srpske dala rezultat kakav imamo – smatra Vulićeva.

Dodaje da, kada sve prođe, svakako treba slušati stav stručnjaka, kao što su Republički štab i Glavni koordinacioni tim slijedili stavove ministra zdravlja Alena Šeranića, epidemiologa i ljekara.

– Uvjerena sam da će članovi ova dva tima, odgovorno kao i do sada slijediti stav struke, kako da se revitalizuje privreda, ekonomija i sve što doprinosu razvoju samo u ovom slučaju po preporuci ekonomista i ljudi te struke – kaže ona.

Cenićeva: Krenuti odmah

Šta kaže struka pitali smo analitičarku i ekonomistu Svetlanu Cenić. Ona smatra da se više ništa ne smije čekati, te da se već odavno trebalo krenuti sa rješavanjem problema, donošenjem konkretih ekonomskih mjera i radu na vladavini prava.

– Naličje te vladavine prava smo mnogi vidjeti i sada. S jedne strane imate vanredno stanje, nemate parlament, pa se kojekakve stvari regulišu zaključcima. Tako da, ja ne bih rekla da nešto poslije treba, već se treba početi odmah i to sa vladavinom prava. Krajnje je vrijeme da se pozabavimo tako krupnim stvarima o kojima nismo razmišljali ni kada je bilo dozvoljeno da se razmišlja o tome. Kod nas je to uvijek ono – hajde od pnedjeljka ćemo – objašnjava Cenićeva.

Ona dodaje da osim rada na vladavini prava, paralelno treba razmišljati i o ekonomiji i tome od čega će ljudi da žive poslije ovoga svega, jer ovo sada nije na zadovoljavajućem nivou.

– Jedni pričaju kako ćemo o tome misliti kasnije, drugi obećavaju neke paušalne stavri, treći prave neki korona zakon koji tek treba da uđe u Paralment i imaće amandmana ko zna koliko… Takođe, imamo retoruku “nama ne traba država mi ćemo sami”, dok se u isto vrijeme okolo prosjači – objašnjava Cenićeva.

Dodaje da se o ozbiljnim posljedicama treba početi misliti već sada, te da je naša najveća boljka, što se prvo kreće o šminke, a ne od stvarnog stanja i problema.

Cenićeva napominje da će problem osim katastrofalne ekonomske slike i srozane domokratije, biti i ljudska psiha, jer se više ljudske reakcije neće moći predvidjeti.

– Ljudska psiha u BiH je načeta dugogodišnjem eksperimentima, nedaćama, poplavama, ratom, demokratizacijom, agendama, reformama, nečim nacionalni i nenacionalnim, laganjem, petljanjem, političkim prostituisanjem… Dakle, sve to je ostavilo trag na psihu i onda je došao i virus. Bojim se da će neke stvari ipak biti drugačije poslije ovoga svega – zaključila je Cenićeva.

Osim navedenih prioriteta, stručnjaci ovih dana posebno upozoravaju da je epidemija pokazala da je vrijeme da se više uložu u zdravstevi sistem cijele BiH, jer su isplivale mnoge anomalije i poteškoće sa kojima se ljekari i medicinski radnicu u BiH bore.

Fild: Iskoristiti priliku za reforme

O tome šta poslije korone, govorio je i ambasador Velike Britanije u BiH Mat Fild. On smatra kako se situacija sa pandemijom COVID-19, trenutak solidarnosti i saradnje, može iskoristiti kako bi se u BiH pozabavili s nekim od reformi koje su na čekanju.

– Trenutni je fokus na izazovima koje nosi medicinski aspekt i ja to razumijem. Pandemija usporava, ali i uči o značaju eurointegracija BiH. Pitanje je kakvu zemlju želimo kada se ovo završi i kako možemo iskoristiti ovaj trenutak solidarnosti i saradnje kako bi se pozabavili s nekim od ovih reformi koje su na čekanju- rekao je Fild u intervju za Radio slobodna Evropa.

Naglašava da ovaj trenutak možemo iskoristiti da dugoročno razmišljamo o promjenama na unapređenju zdravstvenog sistema.

– Takođe i o promjenama koje znače da uključimo ljude pogotovo one koji su ranjivi ili koje nema ko da zastupa, da se zemlja učini inkluzivnijom, naročito za žene, ili one koji bi mogli doprineti, ali su izostavljeni. Kako možemo pomoći obrazovnom sistemu, takođe. Možemo li raditi neke stvari digitalno. Kako se odnosimo prema načinu poslovanja, možemo li olakšati vođenje poslovanja u zemlji. Sve ove reforme vode zemlju napred ka cilju, što je kako ste rekli evropski put. Ono što bih ja volio jeste da se sasluša glas građana – rekao je britanski ambasador.