BiH
21.03.2024.
08:14
Staza ka EU popločana oštrim reformama
Izvor: glassrpske
0
Foto: unsplash.com
Iako svi uslovi koji su postavljeni pred domaće vlasti nisu ispunjeni, Brisel je navodno spreman da da zeleno svjetlo BiH kada je riječ o otvaranju pregovara o pristupanju Evropskoj uniji. Da li će se to i obistiniti trebalo bi biti poznato već danas, ali analitičari navode da davanje kandidatskog statusa bez jasnog datuma za pregovore ne znači mnogo i da će dolazak to toga cilja biti popločan novim reformama za kojima će nadležne institucije morati posegnuti.
Neki od najuticajnijih evropskih medija, među kojima je i “Politiko”, objavili su da će Evropski savjet, čije zasjedanje je planirano za danas i sutra, donijeti odluku o otvaranju pregovora BiH sa EU, ali da će nastavak procesa, kako navodi ovaj list, biti žestoko uslovljavan, ne precizirajući koji će to sve dodatno uslovi biti postavljeni pred domaće vlasti.
Evropska unija je BiH dodijelila status kandidata u decembru 2022. Evropska komisija je prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak službenih pregovora o pristupanju, što, prema pisanju medija, lideri Evropskog savjeta planiraju slijediti.
Neispunjeni uslovi
Ni svi uslovi koji su prethodno postavljeni pred BiH za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU nisu ispunjeni. Vlasti su usvojile zakone o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH te o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali i otpočele pregovore sa Fronteksom. Zakon o Sudu BiH, ili kako ga u Srpskoj nazivaju zakon o sudovima, nije dobio zeleno svjetlo, jer je i posljednja šansa za njegovo usvajanje prokockana na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je održana u utorak.
- Zakon o Sudu BiH nije usaglašen. Ne mogu da prognoziram ni kada će biti. Ono što je jasno jeste da imamo pozitivne signale u vezi sa pregovorima. Mi ćemo kad-tad morati da donesemo zakon o Sudu BiH, tako da će biti sigurno uslov u procesu pregovaranja - rekao je “Glasu” ministar pravde BiH Davor Bunoza i dodao da je taj zakon u suštini završen.
Naglašava da je trenutno sporna nadležnost Suda BiH kada je riječ o procesuiranju krivičnih djela počinjenih na području entiteta te lokacija apelacionog odjeljenja Suda BiH.
- Predlagao sam varijantu da se na godinu prolongira određivanje lokacije za to odjeljenje, a da do tada ono bude u Sarajevu. Smatrao sam da će to biti najlakši zakon za usvajanje, a vidimo šta se na kraju desilo - rekao je Bunoza i dodao da je HDZ BiH spreman da podrži sve što radna grupa koja radi na izradi ovog zakona predloži i usaglasi kada je riječ o lokaciji apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Utješna nagrada
Politikolog Siniša Simikić rekao je da je potencijalna odluka Brisela o otvaranju pregovora o pristupanju BiH u EU ništa drugo do političko pitanje.
- Ukrajina je dobila kandidatski status prije BiH, tako da sada vidimo da je to bila politički instruisana odluka. EU se sada pokušava, narodski rečeno, vaditi. Takođe BiH je trenutno ostala kao jedina rupa na mapi zemalja koje teže ka Evropskoj uniji - kazao je “Glasu” Simikić.
Šta bi BiH mogla dobiti otvaranjem pristupnih pregovora, Simikić naglašava da to u mnogome zavisi od međunarodne politike, odnosno od toga kako će se politika na globalnom planu razvijati i u kojem pravcu će ići.
- Obično su ti kandidatski statusi značili i veću mogućnost pristupa nekim fondovima, odnosno nekim sredstvima koja bi se mogli ulagati u infrastrukturu, ali sa druge strane vidimo da su članice EU preokupirane permanentno pitanjem ukrajinske krize. Vidimo da Njemačka daje 500 miliona evra vojne pomoći Ukrajini, tako da u taj kontekst treba da stavimo i šta bismo mi uopšte mogli dobiti od kandidatskog statusa - kazao je Simikić.
U prevodu, naglašava on, BiH ne dobija ništa ako to zeleno svjetlo kada je riječ o otvaranju pristupnih pregovora ostane samo mrtvo slovo na papiru.
- Sve to moramo smjestiti u neki kontekst međunarodne politike, jer ako dobijemo kandidatski status bez jasnog datuma kada je riječ o pregovorima to BiH ništa ne znači posebno. Pored toga treba da se bavimo i nekim unutrašnjim političkim stvarima po pitanju konsenzusa vlasti u vezi sa 14 ključnih tačaka. Tu postoje različita viđenja - zaključio je Simikić.
Sličan stav ima i profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja, koji navodi da zeleno svjetlo za otvaranje pregovora nije neki poseban napredak ako datum po tom pitanju ne bude jasno određen.
- To zeleno svjetlo ako uslijedi danas nije ništa drugo nego da se BiH održi u cijeloj priči. Ako BiH dobije kandidatski status bez jasnog datuma otvaranja pregovora, to vjerovatno znači da su pred domaćim vlastima neki novi zahtjevi za reforme - kazao je “Glasu” Šolaja.
Sve za sada, naglašava on, ide u tom pravcu da bi BiH mogla dobiti datum za pregovore kada ispuni te dodatne zahtjeve, ali i dodaje da će sve sigurno biti prolongirano, jer su u maju izbori za Evropski parlament.
- Poslije toga vjerovatno će uslijediti i formiranje nove Evropske komisije, tako da će se sve to kada je riječ o BiH razvući na neki duži period - smatra Šolaja.
Zaključuje da moguća odluka o otvaranju pregovora sa BiH nije ništa drugo do isforsirana činjenicom da su Ukrajina i Gruzija priznate kao kandidati, iako su po svim elementima daleko ispod BiH.
- Sada nam se daje taj status kao neka utješna nagrada, a kada će stvarno početi pregovori, zavisi od datuma na koji ćemo, po svemu sudeći, još čekati - zaključio je Šolaja.
Njemačka
Njemački parlamentarac iz Socijaldemokratske partije Josip Juratović potvrdio da će Njemačka biti saglasna da Evropski savjet odobri BiH početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
Naveo je i da će Francuska i Holandija podržati otvaranje pregovora, ali da će sam početak pregovora usloviti ispunjavanjem svih 14 kriterijuma koji su postavljeni pred domaće vlasti. Naglasio je da su Njemačka i Hrvatska bile među državama koje su uvjeravale Holandiju da da zeleno svjetlo BiH.