Ovo je za Srpskainfo naglasila ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić, podsjetivši da je MPiK stopiralo prekvalifikacije iz drugih struka u pomenutu, osim dokvalifikacije unutar samog zdravstva.

– Propusti u ovoj struci i njihov uticaj na život i zdravlje ljudi treba svesti na minimum. Ovo je struka koja ne može biti kompatibilna s bilo kojom drugom, jer je zdravlje ljudi u pitanju – poručuje Trivićeva.

Podaci ovog ministarstva pokazuju da su najveće interesovanje za struku zdravstva u prethodnom periodu imale osobe sa završenom gimnazijom, ekonomski tehničari i poslovno-pravni tehničari.

Nemogućnost daljih prekvalifikacija posljedica je činjenice da su se  brojni poslodavaci obraćali MPiK, ukazujući u svojim pritužbama na nedostatak profesionalnih kompetencija onih koji su završili programe obrazovanja odraslih za zanimanja u struci Zdravstvo.

Odluku o zabrani prekvalifikacija u ovu struku s velikim odobravanjem dočekali su u strukovnim sindikatima i udruženjima, podsjetivši da su se za to borili više od dvije decenije.

Naglašavaju da i među prekvalifikantima ima mladih ljudi koji su spremni da uče i usavršavaju se, ali da za to treba dosta vremena. S druge strane, kako ističu, mnogi među njima, kad krenu da rade, zapinju i oko najosnovnijih stvari u liječenju pacijenata, odnosno davanju terapije.

Manjkavosti

U Udruženju medicinskih sestara, tehničara i babica RS podsjećaju na manjkavost svih programa za prekvalifikaciju, oličenu u nepostojanju adekvatnog broja sati i praktične i teoretske nastave.

– Nije isto za 14 mjeseci završiti četvorogodišnju školu. Prekvalifikanti, naime, za ovaj period odrade plan i program koji traje četiri godine. A u prve dvije godine srednje medicinske škole je kabinetska nastava, gdje se djeca pripremaju za ono što će ih dočekati na odjeljenjima i klinikama. Druge dvije svakodnevno imaju praktičnu nastavu, koju vode instruktori koji su završili da li višu školu ili fakultete zdravstvene njege, i koji imaju radno iskustvo u domovima zdravlja i bolnicama, često duže od deset godina – kaže za Srpskainfo predsjednica ovog udruženja Živana Vuković Kostić.

Prema njenim riječima, jedna smo od rijetkih zemalja koja je imala mogućnost prekvalifikacije u zdravstvenu struku.

– U evropskim zemljama odlučujete se da budete medicinska sestra sa 18 godina, dok kod nas već tada dobijete ovo zvanje. Pacijenti, s druge strane, imaju pravo na to da ih liječe edukovane i osposobljene osobe. Takođe, za vrijeme ove epidemije vidjeli smo koliko je zahtjevan i odgovoran posao medicinske sestre – objašnjava Kostićeva.

Preskupe greške

Upozorava da su greške medicinskih sestara i ljekara veoma skupe.

– Već 20 godina smo se sa sindikatima borili protiv prekvalifikacija u zdravstvenu struku, dok je takvo nešto unutar same ove struke opravdano. Da bi jedna medicinska sestra, koja je završila srednju školu, bila edukovanu i sposobna, ona treba da radi najmanje pet godina u struci. Ovako, prekvalifikuju se za 14 mjeseci, polože stručni ispit i uđu u zdravstveni sistem. Odluka o zabrani ovakve prakse došla je u pravo vrijeme, jer se pojavilo mnogo škola za prekvalifikaciju, u kojima se neplanski obrazovao kadar. Naše medicinske sestre sa srednjom školom i iskustvom odlaze da rade u Evropu, a na njihovo mjesto dolaze prekvalifikanti koji opterećuju i svoje radne kolege, jer ne mogu samostalno da rade. Dakle, mora neko da ih nadzire, a većina kolega zaista nema vremena da stalno obraćaju pažnju na njih – ističe Kostićeva.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, poručuje da je odluka o zabrani prekvalifikacija početak sistemskog sređivanja situacije u sestrinskoj struci.

– Ulaskom prekvalifikanata u zdravstvo urušava se kompletan sistem, jer su opterećeni zdravstveni radnici koji rade s njima, a pacijenti ne mogu da dobiju kvalitetno liječenje. Prekvalifikante moraju da kontrolišu njihove radne kolege koji, tako, rade dupli, ponekad i trodupli posao. Nažalost, oni koji iz drugih struka uđu u zdravstvenu često ne znaju ni elementarne stvari, što komplikuje proces rada i stvara rizik za grešku u liječenju – kaže Šerbedžija za Srpskainfo.

S obzirom na to da je u toku reforma obrazovanja, planirano je da se precizno definišu standardi, ishodi i kompetencije u struci Zdravstvo i da se to uskladi s evropskim direktivama i smjernicama, poručuju iz MPiK.

Njemačka

Agencija za rad i zapošljavanje BiH u martu prethodne godine informisala je sve zainteresovane kandidate koji su konkurisali za poslove njegovatelja u Njemačkoj da ova država više ne prihvata diplome o završenoj medicinskoj školi za opšti i pedijatrijski smjer, dobijene prekvalifikacijom bilo u državnoj ili privatnoj školi.

– Samim tim, skrećemo pažnju kandidatima koji konkurišu putem ARZ za poslove njegovatelja u Njemačkoj, da je Centralna kancelarija za posredovanje pri zapošljavanju stručne radne snage od februara 2019.  počela davati odbijenice za sve ovakve diplome, te više nije moguće zasnovati radni odnos kao njegovatelj s diplomama stečenim prekvalifikacijom. Takođe, preporučujemo kandidatima da uz prijavu, osim odgovarajuće diplome, dostave i svjedočanstva o svim završenim razredima srednje škole, prevedena na njemački jezik – saopštili su ranije iz ove agencije.