Kako su istakli, u prvih devet mjeseci 2020. godine registrovano je 678 miliona KM direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2019. godine zabilježen iznos od 597 miliona KM.

 

"U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova u prvih devet mjeseci prošle godine uloženo je 310,9 miliona KM, dok je u poslovanje nekretninama uloženo 2,4 miliona KM", naveli su iz ove agencije.

 

Zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci prošle godine su Hrvatska, sa 278,7 miliona KM, zatim slijedi Austrija sa 168 miliona KM, Rusija 132,5 miliona KM i Slovenija sa 132,1 milion KM.

 

"Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78 miliona KM), Njemačka (73,6), Srbija (66,7), Italija (35,6) i Švajcarska (33,1 milion KM)", istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

 

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih devet mjeseci 2021. godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova sa 310,9 miliona KM, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 166,7 miliona KM.

 

"Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 132,4 miliona KM i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 101,7 miliona KM. Značajna povećanja registrovana su i za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 56,5 miliona KM, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 49,8 miliona KM, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa 38,5 miliona KM, vađenje metalnih ruda sa 26,2 miliona KM i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme sa 22,4 miliona KM", stoji u podacima FIPA.

 

Naveli su da je najveći priliv direktnih stranih investicija u BiH zabilježen 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, te da slijedi 2008. sa 1,3 milijarde KM.

 

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da su ove investicije jednim dijelom rezultat odgode nekih ranijih ulaganja u doba pandemije virusa korona.

 

"Naredne godine bi se mogla napraviti prava poređenja kako bi se saznalo da li se ekonomija vratila na stanje prije pandemije. Porast je bolji nego stagnacija ili pad, ali sve je ovo daleko manje od onoga čime bismo mogli biti zadovoljni. Dovoljno je da pogledamo u susjednu Srbiju i vidimo koliko je to minimalno u odnosu na njih", pojašnjava Gavran.

 

Ističe da ove investicije nisu dovoljne da poguraju ekonomski rast BiH.

 

"S ovakvim ekonomskim zaostatkom BiH mora da ima investicije koje se mjere u nekoliko milijardi KM te je bitno i gdje one idu. Otvaranje šoping-centara ne donosi ništa pozitivno, već odliv novca i povećani uvoz, dok su na primjer otvaranja fabrika ili pogona investicije koje pomažu i povećavaju ekonomski rast", zaključio je Gavran.