Foto: Nezavisne

Najdirektnije ekonomske posljedice sukoba na relaciji Rusija - Ukrajina već su prisutne u Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a ako ova kriza potraje, one će se dodatno intenzivirati, upozoravaju ekonomisti.

Riječ je o povećanju cijena hrane i goriva, odnosno energenata, a posljedice ove krize po nas su vrlo slične posljedicama na sve evropske zemlje koje su najviše na udaru, naglašava za Srpskainfo ekonomista Saša Grabovac.

Prema njegovim riječima, zbog poskupljenja će doći i do pada standarda stanovništva, ali i otežanog poslovanja naših preduzeća kod kojih je veliki udio energenata u cijeni repromaterijala koji se koriste za prehrambenu proizvodnju.

– Može se uskoro očekivati i porast inflacije, te poremećaji u snabdijevanju i otežan plasman roba. Ako ova kriza potraje, problem će se samo produbljivati – upozorava Grabovac.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH poručuju da će, u slučaju značajnijeg poskupljenja goriva, u RS i BiH lančano doći i do skoka cijena mnogih roba i usluga.

– Prva negativna refleksija pomenute krize jeste poskupljenje energenata. To se dešava zbog otežane komunikacije, nevezano za bilateralne odnose između nas i Rusije i nas i Ukrajine. Dobro je što smo neutralni i prema jednima i prema drugima, pa ostaje mogućnost nastavka trgovine u otežanim uslovima.

Sljedeća moguća posljedica jeste i eventualno privremena nestašica energenata – kaže za Srpskainfo potpredsjednik ove komore Nemanja Vasić.

Naglašava da je njihov transport otežan, te da je pitanje da li će kopneni transport biti moguć, što zavisi od toga kakve će mjere preduzimati članice EU koje su između nas, te Rusije i Ukrajine.

– Mi, i ako ostanemo u režimu bez sankcija, odnosno u poziciji da možemo da trgujemo, pitanje je da li ćemo to moći zbog otežanog transporta. Takođe, činjenica je i da će se rijetko ko upustiti u trgovinu, posebno sa Ukrajinom, u kojoj je proglašeno ratno stanje – upozorava Vasić.

Dodaje da je, pored nafte i gasa, i pšenica već poskupila.

– Međutim, mi se u ovom pogledu dosta oslanjamo na Srbiju, koja ima velike zalihe pšenice i neki emotivni odnos prema nama. Možda tu ne budemo u velikom problemu, kao što bismo bili da nemamo takav odnos sa Srbijom, ali kad su energenti u pitanju, tu smo, i mi i Srbija, gotovo zavisni od Rusije i Ukrajine – ističe Vasić.

Objašnjava da će, nakon skoka cijena energenata, kod nas doći i do poskupljenja hrane, te drugih roba i usluga.

– To je neminovno, jer  energenti ni u jednoj branši nisu ispod 20 odsto koštanja proizvoda – poručuje Vasić.

Privrednici objašnjavaju da se kod nas uglavnom reflektuje ono što se dešava u Evropi.

– Ako kod njih počne padati proizvodnja, može doći do poremećaja u lancu snabdijevanja i kod nas, s obzirom na to da imamo veliki izvoz u Evropu. To znači da, ukoliko kod njih krene da pada privreda, moguć je i pad privredne aktivnosti kod nas – kaže za Srpskainfo privrednik i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić.

Dodaje da cijena nafte raste u svijetu, što sigurno može uticati na rast cijena sirovina prema nama, te cijena naših proizvoda.

– Gledano kratkoročno, ovaj rast nije značajan, ali dugoročno jeste – ističe Trivić.

Od poskupljenja i nestašice hrane već su počeli da strahuju i građani, koji su krenuli da prave zalihe.

Uglavnom kupuju brašno, ali i neke druge osnovne životne namirnice.

Povodom toga, premijer Federacije BiH Fadil Novalić poručio je da nema razloga za strah od nestašice hrane i da u ovom entitetu zalihe postoje.

Istakao je da će Vlada FBiH danas održati posebnu sjednicu, na kojoj će detaljno sagledati mogućnosti i razvoj situacije izazvane dešavanjima u Ukrajini.

– Razumijem zabrinutost građana, posebno penzionera, ali sada nema potrebe izlaganju tako velikim i vanrednim trošenjima i kupovinama zaliha namirnica. U kontaktu sam sa snabdjevačima; imamo hrane.

Takođe, naše robne rezerve su pune žitarica. Imamo ih dovoljno za višemjesečnu proizvodnju brašna i hljeba – poručio je Novalić.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )