Prema njihovim podacima, odliv sumnjivog kapitala iz BiH iznosi čak 8,3 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.

 

Iza BiH je samoproglašeno Kosovo sa 7,8, a slijede Sjeverna Makedonija s 5,7 odsto, zatim Crna Gora s 4,1 odsto, Srbija sa 3,4 odsto, Bugarska s 3,5, Hrvatska sa 2,6 odsto i Albanija sa 2,1 odsto.

 

Prema ovom izvještaju, sumnjivi kapital iz BiH najčešće odlazi u Austriju, Hrvatsku i Rusiju.

 

Neformalna ekonomija, kako je dalje istaknuto, u BiH čini čak trećinu ukupnog bruto domaćeg proizvoda, a slična situacija je i u ostalim zemljama regiona. Korištenje gotovine, plaćanja bez računa i evidencija i slične aktivnosti, kako je naglašeno, pogoduju sivoj ekonomiji i pranju novca, a kao najvažnijeg stranog igrača u ovoj oblasti u regionu izvještaj je evidentirao Rusiju.

 

Ta zemlja, kako je istaknuto, nakon početka proširene invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine i uvođenja zapadnih sankcija, traži sve načine da nastavi sa neformalnim ekonomskim tokovima, a u tome im pomažu, kako je evidentirano, ruski državljani koji se nalaze u zemljama regiona, a posebno u Srbiji, koja je jedina zemlja u regionu u koju Rusi mogu slobodno da putuju i da se u njoj nastane.

 

"Pranje manjih novčanih iznosa često se ostvaruje kroz poslove koji zahtijevaju gotovinu, kao što su restorani, barovi, kozmetički saloni, benzinske pumpe, privatni parking i taksi kompanije. U cijelom regionu ilegalna sredstva su pomiješana sa stvarnim profitom od vođenja ovih operacija, što čini da se ovi tokovi teško mogu raščlaniti jedni od drugih i na taj način otvaraju put da uđu u bankarski sistem", naglašeno je.

 

Sve ove aktivnosti, kako je naglašeno, pogoduju zarobljavanju države i onemogućavaju sprovođenje reformi.

 

"Strateški geografski položaj zapadnog Balkana, između Azije i zapadne Evrope, omogućava kriminalnim mrežama da pređu nejasnu podjelu između legalnih i ilegalnih tržišta. Zapadni Balkan je tradicionalno služio kao prolazna ruta za trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi i nedozvoljenu trgovinu. Štaviše, nedavna značajna ulaganja u infrastrukturu - uglavnom iz kineske inicijative 'Pojas i put' - moćan su katalizator za kapitalne i komercijalne tokove", naglašeno je u ovom izvještaju.

 

Kao jedan od glavnih razloga za ovoliko visok nivo ilegalnih razloga, izvješaj navodi slabu vladavinu prava u svim državama regiona, porozne granice, veliki neformalni sektor i međupovezanost ekonomija regiona.

 

"Najviše od svega, sveukupne karakteristike administrativnog upravljanja u balkanskim zemljama, zahvaćenim hroničnom korupcijom i klijentelizmom, slabom vladavinom prava, korumpiranim i onesposobljenim institucijama, neopravdanim političkim uplitanjem, primarni su pokretači nelegalnih finansijskih tokova", navode oni, posebno ističući primjer BiH zbog njenog komplikovanog unutrašnjeg uređenja i nedefinisanih nadležnosti.