Auto moto
01.12.2022.
15:23
Svaki deveti (provereni) automobil u Srbiji ima vraćenu kilometražu
Izvor: b92
0
Foto: CatwalkPhotos/Shutterstock
Prosjek vraćanja je oko 54.000 km.
Kada je u pitanju tržište polovnih automobila, svaka evropska zemlja ima slične probleme. Bilo da se radi o prevari kilometraže, skrivenim štetama ili čak o starom voznom parku koji povećava šanse kupaca da dobiju mašinu lošeg kvaliteta – transparentnost na tržištu polovnih vozila često nedostaje.
Situacija u različitim delovima Evrope varira, što se može objasniti ekonomskom situacijom i regionalnim karakteristikama tržišta.
Platforma za izvještavanje o istoriji vozila carVertical sprovela je istraživanje kako bi utvrdila zemlje u kojima je kupovina polovnih automobila najrizičnija.
Situacija u različitim delovima Evrope varira, što se može objasniti ekonomskom situacijom i regionalnim karakteristikama tržišta.
Platforma za izvještavanje o istoriji vozila carVertical sprovela je istraživanje kako bi utvrdila zemlje u kojima je kupovina polovnih automobila najrizičnija.
Da li je tržište polovnih automobila u Srbiji transparentno?
Srbija se nalazi na 16. mestu od 23 zemlje na CarVertical indeksu transparentnosti tržišta, pored zemalja poput Hrvatske, Poljske i Bugarske.
Prema ovom indeksu 1 od 9 automobila u Srbiji ima vraćenu kilometražu. Prosječna vrijednost vraćanja je 54.603 km.
Na ovaj način, kupac može preplatiti vozilo i, na osnovu lažnih očitavanja, može imati problema sa planiranjem njegovog održavanja.
Oko 75% vozila u Srbiji se uvozi iz inostranstva. Kada automobil pređe granicu, veći je rizik da su prevaranti smanjili značajan dioo njegove kilometraže.
Čak 31,5% polovnih vozila provjerenih na carVerticalu u Srbiji je oštećeno, što sugeriše da možda nisu bezbjedna za vožnju i da imaju skrivene nedostatke.
Zemlje zapadne Evrope su transparentnije
Prema istraživanju koje je sproveo CarVertical, tržište polovnih vozila u zapadnoj Evropi je transparentnije nego u istočnoj Evropi.
Takođe ne bi trebalo da bude iznenađenje da se većina vozila na istoku uvozi iz zemalja poput Nemačke, Francuske ili Italije.
Velika Britanija je najtransparentnija zemlja od 23 rangirana na Indeksu tržišne transparentnosti. Međutim, to ne znači da je britansko tržište polovnih vozila oslobođeno problema.
Od svih automobila koje je carVertical provjerio u Velikoj Britaniji, 14,5% je imalo vraćenu kilometražu, a 21% je bilo oštećeno u nekom trenutku, što sugeriše da kupci ne bi trebalo slepo da veruju prodavcima.
Međutim, Velika Britanija ima najmanji procenat uvezenih automobila – 10,7%.
Nemačka je rangirana na 2. mestu sa 12,6% kompromitovanih mjerača kilometraže i 21,3% oštećenih vozila. Dok je Njemačka najveći proizvođač automobila u Evropi, 26,8% polovnih vozila u zemlji uvozi se iz inostranstva.
Italija ima najmanji procenat oštećenih automobila na Indeksu – 16,6%. Procenat kompromitovanih automobila je takođe relativno nizak – 11%, a samo 32,1% vozila u zemlji se uvozi.
"Sve ove zemlje su ključni igrači u automobilskoj industriji. Njemačka, Italija i Francuska proizvode mnoga vozila i izvozom hrane ostatak regiona polovnih automobila", kaže Matas Buzelis, šef komunikacija platforme carVertical.
Kazne za prevaru u vezi sa kilometražom u Francuskoj su i do 10 puta veće nego u nekim istočnim zemljama, što rezultira malim brojem automobila sa taktom – 9,6%.
Međutim, 28,5% automobila na putevima u zemlji je oštećeno, što je značajna brojka. Zemlja uvozi 54% svojih polovnih vozila, što je najveći broj među najbolje rangiranim zemljama.
Transparentnost u zemljama centralne Evrope je prosječna
Srednjeevropske zemlje poput Hrvatske, Češke, Mađarske i Slovačke su rangirane u sredini indeksa transparentnosti tržišta. Ove zemlje imaju visok procenat uvoza, uz veliki broj oštećenih vozila.
Polovina polovnih automobila u Češkoj se uvozi iz inostranstva. Čak 51,6% automobila je oštećeno, a 11,4% ima vraćenu kilometražu.
Susjedna Slovačka ima još više uvezenih automobila – 58,5%. 57,7% vozila je oštećeno, a 1 od 9 ima vraćenu kilometražu.
Slična situacija je i na tržištu polovnih automobila u Mađarskoj, sa 52,6% uvezenih automobila, 55% oštećenih, a 12,7% – sa lažnom kilometražom.
Dok je procenat ovih vozila jedan od najnižih baš u Hrvatskoj (10,3%), ova država ima značajan broj uvezenih automobila (69,3%) i 56,4% oštećenih vozila.
Istočna Evropa ima najmanje transparentno tržište
Kupovina polovnih automobila u Letoniji, Litvaniji, Ukrajini ili Rumuniji je rizičan posao, jer mnoga vozila imaju skrivena oštećenja, promenjene kilometraže i još mnogo toga. Prevare su uobičajene i mnogi kupci su postali njihove žrtve.
"Najmutnije" tržište automobila je u Letoniji, gde 23,6% svih vozila provjerenih na carVertical ima vraćenu kilometražu.
Slična je situacija iu ostalim istočnoevropskim zemljama: Rumunija ima 19,6% automobila sa ovom vrstom obmane, Ukrajina – 15,6%, a Litvanija – 18,1%. Ukrajina je šampion po uvozu automobila – preko 80% vozila u zemlji stiže iz inostranstva.
Ipak, Letonija (75,5%), Rumunija (67,2%) i Litvanija (75,3%) ne zaostaju mnogo. Mnoga vozila iz zapadne Evrope stižu oštećena, zatim se popravljaju i prodaju kao nova.
Zbog toga je procenat oštećenih automobila u istočnoj Evropi veoma visok. U Litvaniji je oštećeno 59% vozila, Letoniji – 57,5%, Rumuniji – 57% i Ukrajini – 46,7%.
"Značajno veći udio uvoza polovnih automobila jedan je od ključnih razloga zašto su istočne zemlje mnogo više pogođene prevarama. Uvoz direktno povećava stopu lažiranja kilometraže – praćenje takvih zločina zahtjeva mnogo napora, posebno kada su u pitanju prekogranične transakcije", objašnjava M. Buzelis.
Kako je sprovedeno ovo istraživanje?
Istraživanje koje je sproveo CarVertical se oslanja na podatke iz stvarnih izvještaja o automobilima koje su kupci platforme kupili od oktobra 2021. do septembra 2022. Ovo je stvorilo sveobuhvatnu sliku tržišta polovnih vozila u Evropi, omogućavajući stručnjacima da uporede situaciju u različitim zemljama.
Da bi poređenje funkcionisalo, carVertical je uveo svoj indeks tržišne transparentnosti koji se zasniva na 6 faktora:
● procenat automobila sa vraćenom kilometražom
● prosječna vrednost vraćanja kilometraže u kilometrima
● procenat oštećenih vozila
● prosječna vrednost štete
● udio uvezenih polovnih automobila
● prosječna starost proverenih automobila
Pošto ovi faktori nisu podjednako važni za transparentnost tržišta, oni imaju različite težine u Indeksu. Na primjer, prosječna vrijednost vraćanja brojača kilometara ima veći uticaj na rezultat od prosječne starosti proverenih vozila.
"Obrada tolikog broja provjera istorije automobila nam omogućava da pronađemo obrasce na različitim tržištima i pratimo njihovu evoluciju", objašnjava Matas Buzelis.
"Obrada tolikog broja provjera istorije automobila nam omogućava da pronađemo obrasce na različitim tržištima i pratimo njihovu evoluciju", objašnjava Matas Buzelis.