Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, krajem prošle godine u Srpskoj su bila registrovana ukupno 573 liječena zavisnika, a u 2014. godini njih 385, dok je primarno sredstvo zavisnosti heroin u 73,5 odsto slučajeva.

Jasno je da je broj onih koji imaju problema s drogom i alkoholom u stvarnosti daleko veći, s obzirom na to da se mnogi ne odlučuju na to da potraže stručnu pomoć.

Starosna granica

Kad je riječ o pomenutim porocima, posebno zabrinjava činjenica da je drastično pomjerena starosna granica kad mladi počnju da puše, piju i konzumiraju drogu.

Ranija istraživanja pokazala su da šest odsto 15-ogodišnje djece u Srpskoj koristi drogu, da je čak petina prvi put konzumirala alkohol u devetoj godini, dok cigarete puše i osmogodišnjaci!

S druge strane, dešavalo se da pomoć zbog droga traže i djeca od svega 11 godina, dok njihovi tek godinu-dvije stariji drugari zbog alkoholizma završavaju na ispiranju želuca!?

Ponuđeni od roditelja

U instituciji Ombudsmana za djecu RS naglašavaju da raširenost konzumiranja alkohola među djecom i mladima u Srpskoj posljednjih desetak godina pokazuju zabrinjavajuće rezultate.

– Razne analize pokazuju da sve više raste broj djece korisnika alkohola i duvana. Takođe, starosna granica se pomijera na sve mlađu djecu, dok su i alkohol i duvan, a nažalost i opojne droge, djeci lako dostupni – kaže za Srpskainfo ombudsman za djecu Dragica Radović.

Poražavajuće je, što je pokazalo i istraživanje sprovedeno među 689 učenika trećeg razreda srednje škole, da je čak 25 odsto ispitanika prvi put ponuđeno alkoholom od strane roditelja i drugih odraslih osoba.

Svaki peti ispitanik je prvi put konzumirao alkohol u devetoj, a 12 odsto njih u desetoj godini života. Nakon kafića, alkohol najčešće nabavljaju u trgovinama, a čak dvije trećine anketiranih učenika, iako su maloljetni, nisu imali  problema da ga kupe.

Do zabrinjavajućih rezultata došlo je i Evropsko istraživanje o alkoholu i opojnim drogama u školama, koje je sprovedeno i u RS, a koje je pokazalo da čak 42 odsto roditelja odobrava djeci konzumiranje alkohola. Tako, trećina njih najčešće pije na porodičnim okupljanjima, a jedna četvrtina maloljetnika kaže da pije kod kuće.

Disfunkcionalne porodice

Radovićeva kaže da je konzumiranje alkohola, duvana i opojnih droga kod djece problem u čije rješavanje treba da budu uključeni svi segmenti društva, ali da su roditelji i porodica na prvom mjestu.

– Istraživanja pokazuju da je u visokom procentu registrovanih odraslih zavisnika prisutna disfunkcionalnost porodičnih odnosa, što otvara pitanje uticaja ponašanja roditelja i sveukupnih porodičnih odnosa na djecu i njihovo odrastanje. Vaspitno-obrazovne ustanove i šira javnost mogu organizovati veoma kvalitetne programe edukacije o ovom problemu, ali bez pozitivne porodične podloge i pune podrške roditelja, uspjeh se ne može očekivati. Evidentno je da se samo pravnim okvirom i interventim mjerama ne mogu postići kvalitetni rezultati. Potrebno je pojačati primarnu prevenciju kroz široku edukaciju cjelokupne javnosti o štetnosti alkohola, duvana i opojnih droga, te afirmisati zdrave stilove života. Evidentno je da sve dosadašnje mjere i aktivnosti nisu imale efekta – ističe Radovićeva.

Dokazivanje pred vršnjacima

Ljekari upozoravaju da su mladi ljudi, koji počnu da koriste alkohol i psihoaktivne supstance u ranom uzrastu, u riziku da postanu hronični zavisnici.

– Mlada osoba svoja prva iskustva s drogama ili alkoholom stiče najčešće u društvu svojih vršnjaka. Bez dovoljno razvijenog samopouzdanja, snažno želi da se osjeti prihvaćenom među vršnjacima. Lako prihvata mitove koji su uobičajeni među mladima – „svi to rade, nije ništa strašno“. U sljedećoj fazi mlada osoba uči da koristi droge i otkriva da pomoću njih može mijenjati svoje raspoloženje. Koristi ih povremeno, obično samo vikendom i isključivo u društvu koje joj daje osjećaj sigurnosti – kažu u Službi za socijalnu medicinu u IJZ RS, naglasivši da se u ovoj fazi obično koriste alkohol, cigarete, marihuana, lijekovi za smirenje.

Tokom ove faze još se ne razmišlja o posljedicama, ali se povremeno javlja osjećaj krivice jer se zna da se čini nešto nedopušteno.

– U sljedećoj fazi dolazi do redovne upotrebe droga, pri čemu se razvija lični odnos prema njima. Korišćenje droga se više ne vezuje samo za grupu, već za određene situacije, kada mlada osoba želi da se „opusti“. Droga se koristi vikendom, a ponekad i radnim danima. Poznato je da osobe s neurotičnim tegobama prihvataju drogu kako bi suzbile anksioznost, strepnju i višak emocionalne tenzije. Radoznalost kao pokretačka snaga je jedna od opšteljudskih osobina koja pomaže procesu učenja i sticanja novih iskustava. U jednom broju radoznalost i želja da se bude u trendu uvode u narkomansku zavisnost i zdrave, prethodno neupadljive adolescente – objašnjavaju u IJZ.

SOCIOEKONOMSKI PROBLEM

Konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci je ne samo javnozdravstveni problem već i značajan socioekonomski teret širom svijeta, upozoravaju stručnjaci.

– Prekomjerna konzumacija alkohola se povezuje s povećanim rizikom mortaliteta i morbiditeta, a nasiljem povezanim s alkoholom nisu pogođeni samo pojedinci već i porodice, te šira zajednica. Isto tako, treba uzeti u obzir medicinske i socijalne troškove, izgubljene radne dane, dane provedene u zatvoru ili pritvoru, materijalnu štetu na vozilima u saobraćajnim nesrećama, zbrinjavanje članova porodice koji su žrtve nasilnih nasrtaja alkoholičara, sudske troškove sudskih procesa zbog alkoholizma, traume za djecu i ostale članove porodice, izgubljene godine života zbog preranog umiranja i štete zbog umanjenog kvaliteta življenja u alkoholičarevoj blizini – kažu u IJZ RS.

Dodaju da, medicinski gledano, alkohol djeluje depresivno na centralni nervni sistem, a to se odražava kroz neosjetljivost čula na nadražaje iz spoljašnje sredine.