Evropska unija je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti od oko 12 odsto.

To je, ističu u Eurostatu, najveći pad ekonomske aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luksemburgu sistematski vode podatke o kretanju BDP-a na nivou Unije.

Kako su objavili u Vašingtonu, američka ekonomija, koja je najveća na svijetu, u drugom tromjesečju potonula je nevjerovatnih 32,9 odsto na godišnjem nivou, što su analitičari već ocijenili kao "istorijsko". Naravno, u negativnom smislu.

U MMF-u su tako još u aprilu prognozirali da će svetski BDP u 2020. godini potonuti tri odsto, a uz to, mnogo gore će proći razvijene ekonomije nego zemlje u razvoju.

Naime, prosječan pad ekonomske aktivnosti u razvijenom dijelu svijeta u ovoj godini bi trebalo da iznosi 6,1 odsto, dok će pad u zemljama u razvoju biti znatno manji, samo jedan odsto.

Među razvijenim zemljama na udaru recesije posebno će se naći ekonomije Italije i Španije, zatim Francuske i Njemačke, Velike Britanije, Kanade, SAD-a i Japana.

Kada je riječ o zemljama u razvoju, piše portal Index.hr, ekonomija Rusije u ovoj godini bi trebalo da potone 5,5 odsto, na šta će, osim korona krize, uticati i pad cijena energenata.

S druge strane, dvije velike ekonomije, indijska i kineska, godinu bi trebalo da zaključe u plusu. Ili, preciznije, prognoze MMF-a pokazuju da bi Kina, zemlja iz koje je krenula pandemija virusa korona, u ovoj godini trebalo da ostvari rast BDP-a od 1,2 odsto, što je za kineske prilike inače vrlo slabo, dok bi Indija u 2020. trebalo da ostvari rast BDP-a od 1,9 odsto.

MMF očekuje da će svjetska ekonomija početi da se oporavlja tek sljedeće godine, i to po stopi od 5,8 odsto.

Pri tom bi ekonomski rast u razvijenim zemljama trebalo da bude sporiji nego u zemljama u razvoju, odnosno razvijeni dio svijeta trebalo bi da ima ekonomski rast od, u prosjeku, 4,5 odsto, a zemlje u razvoju po stopi od 6,6 odsto.

Uprkos tome što ne očekuju dugotrajnu krizu, ekonomisti upozoravaju da se arhitektura svjetske ekonomije u korona krizi počela da mijenja i da će nastaviti da se mijenja.

Korona kriza je, može se reći, unijela tektonske promjene u način funkcionisanja ekonomija, navodi portal.

Jedna od posljedica korona-krize biće, upozoravaju ekonomisti, proces dodatnog zatvaranja država i trgovinskih blokova. Drugim riječima, evropski kapital će u budućnosti vjerovatno manje tražiti prilike na vanevropskim tržištima, a više se okrenuti ulaganjima u slabije razvijene evropske zemlje, i to iz jednostavnog razloga što neće željeti reprizu korona udara na kretanje robe. Najvjerovatnije će lanci nabavke biti skraćeni u budućnosti.

Druga posljedica mogla bi biti, dodaju ekonomisti, smanjenje značaja uslužnih djelatnosti, uključujući i turizma, na ekonomiju. Ujmesto naglaska na usluge, "u modu" će se vjerovatno vratiti reindustrijalizacija, što će podsticati i Evropska komisija.

Podaci o tako velikim stopama pada ekonomske aktivnosti mogu se slobodno okarakterisati kao urušavanje ekonomije.

Takav pad ekonomije posljedica je pandemije virusa korona i "zaključavanja" ekonomija.

"Ti podaci su dramatični, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina prošlog vijeka, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, zavisiti od kretanja virusa korona, ali vjerujem da se u sljedećoj godini može očekivati brz oporavak", objašnjava za Index.jr ekonomski analitičar Damir Novotni.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta slaže se s ocjenom da je pad u drugom kvartalu dramatičan. Ipak, on smatra da će Evropi za oporavak trebati malo više vremena.

"Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. Očekujem da bi se Evropa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne nivoe", kaže Lovrinčević.

Jasno je da će pad ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini biti ogroman, kao i da će oporavak teći sporije nego što bi to bilo poželjno. Na to, uostalom, upućuju i prognoze Evropske komisije po kojima Hrvatska u ovoj godini može da računa na strmoglavi pad BDP-a od čak 10,8 odsto, jedan od najvećih u EU, dok bi u sljedećoj godini mogla da ostvari rast BDP-a, prema istim prognozama, od 7,5 odsto.

Iako bi Hrvatska mogla da privuče kapital iz razvijenijih evropskih država, suočiće se s jakom konkurencijom, pa će morati da poradi na jačanju poslovne klime u zemlji, smatraju ekonomisti.