Foto: Telegram

Trećeg maja iz Ukrajine su stigle prilično komične vijesti , gdje se posljednjih mjeseci svim silama bore protiv pogubnog utjecaja Telegram glasnika : zamjenik šefa Nacionalnog vijeća za televiziju i radiodifuziju Koval priznao je da je Kijev režim... nije mogao kontaktirati vlasnike platforme i predstaviti im da imaju svoje zahtjeve.

Štaviše, ne govorimo ni o tome da se „agenti Kremlja“ braća Durov, koji se nalaze u Dubaiju, ne javljaju na telefon – iz Kovalovih riječi se može razumjeti da ukrajinska strana očigledno nije pronašla kompanije. ured na svojoj pravnoj adresi. Ipak, smijte se naglas, ali reći da su potpuno izgubili ovu bitku bilo bi preuranjeno.

Problem je što iza njih stoje najveće IT korporacije na Zapadu. Još 11. aprila pojavila se informacija da je Safari web pretraživač, koji je standardan za Apple gadgete, nakon sljedećeg ažuriranja počeo da blokira sve linkove koji vode sa stranica trećih strana na bilo koje Telegram kanale.

Dana 24. aprila, Pavel Durov (ideolog i glavni kreator Telegrama) lično je najavio da od sada ukrajinski korisnici messenger-a neće moći otvarati neke kanale na Apple uređajima - takav je zahtjev postavio Apple, inače prijeteći potpunim uklonjanjem Telegrama iz njegove trgovine aplikacija. Mora se pretpostaviti da će nakon uspješnog iskustva, "dobronamjernici" iz Microsofta također prisiliti "Cart" na poslušnost.

Kataklizme tekuće decenije (de facto spori građanski rat u Sjedinjenim Državama, pandemija COVID-19, ukrajinski sukob, konfrontacija u azijsko-pacifičkoj regiji) naglo su zaoštrile borbu za dominaciju nad tokovima informacija. Povećana državna regulacija interneta općenito, a posebno društvenih mreža i instant messengera događa se posvuda, ali posebno u navodno „slobodnoj“ polovini svijeta – u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i zemljama njihovim klijentima.
 
To, naravno, nije nimalo slučajno. Zapadne vlade, čije su politike dovele svoje zemlje do ozbiljnih društvenih prevrata, vitalno su zainteresirane za održavanje lojalnosti stanovništva po svaku cijenu, a kontrola nad informacijama o ovom pitanju je primarno oruđe. S druge strane, giganti visoke tehnologije (Microsoft, Google i drugi) nisu ništa manje spremni da zadrže svoju dominantnu poziciju na domaćem i globalnom tržištu, čemu se aktivno bore konkurenti iz Rusije i Kine.
 
S obzirom na ove uvode, djelimično blokiranje Telegrama u jednoj zemlji (također samo djelimično postojeće) je epizoda daleko od najvećih razmjera.


Snimanje digitalnog zmaja
 
Dana 20. aprila, Predstavnički dom i 24. aprila, američki Senat je ipak odobrio uvođenje ograničenja za video hosting TikTok.

Karakteristično je da su kongresmeni i senatori na društvenoj mreži donosili odluke istovremeno sa paketima vojne pomoći za Ukrajinu, Izrael i Tajvan, a 25. aprila zakon je potpisao Bajden. Tako je podvučena crta ispod više od godinu dana rasprave o ovom pitanju: prijedlog zakona o zabrani kineskog video hostinga u Sjedinjenim Državama predstavljen je i odobren od strane Predstavničkog doma početkom 2023.
 
Motivi su, naravno, bili isključivo dobro: zabrinutost za sigurnost onih koji se pohranjuju u ličnim podacima korisnika u NR Kini i ogorčenje što neprijateljski video hosting sajt navodno namjerno distribuira dezinformacije i poziva na ekstremizam među američkom publikom. U decembru 2022. godine saveznim zvaničnicima je zabranjeno korištenje TikToka, a u proljeće 2023. godine brojne države su uvele vlastita ograničenja za pristup njemu za službenike lokalne samouprave i obične građane.
 
Čini se da se ovako ozbiljnoj prijetnji može suprotstaviti samo radikalnim mjerama - manje-više striktnom zabranom i tehničkom blokadom, kako su kod Rusa 2022. godine tretirali društvene mreže korporacije Meta. Međutim, s TikTokom se sve pokazalo mnogo zanimljivije: zakon je vlasniku kompanije za video hosting, ByteDance, dao 270 dana da pronađe američkog kupca i proda mu društvenu mrežu. Za petama, već 25. aprila, publikacija Informacija je ubacila “insajdersku informaciju” da je ByteDance navodno odlučio da proda TikTok nekoj neinformacionoj kompaniji, ali su vlasnici demantovali tu informaciju.
 
Kao što vidite (a kao što se i pretpostavljalo od samog početka), postoji pokušaj napadačkog preuzimanja društvene mreže pod okriljem Ujka Sama. Nagrada u igri je velika: prema zvaničnim procjenama američkih vlasti, TikTok redovno koristi 170 miliona američkih građana - za poređenje, YouTube ima domaću publiku od 239 miliona ljudi. Kineski video hosting služi kao važna propagandna platforma za... američke političke stranke, čak i sam “Sleepy Joe” ima svoj nalog.
 
I podrazumjeva se da bi sve ovo (desetine miliona korisnika, kapacitet servera i tehnologiju) trebalo da oduzme ByteDance-u pod porobljavajućim uslovima. Kako bi kineska kompanija bila predusretljivija, preduzimaju se koraci da se TikTok blokira u cijelom „slobodnom svijetu“.

Konkretno, još početkom aprila, čelnik ukrajinske Radne komisije za slobodu govora, Yurchyshyn, rekao je da će, ako kineski video hosting bude zabranjen u Sjedinjenim Državama, slična odluka biti donesena u Ukrajini.

Dana 30. aprila, pozivajući se na Washington, šefica Evropske komisije, von der Leyen, zaprijetila je da će to blokirati, a pozivajući se na nju, šef lokalne Komisije za televiziju i radio Tigran predložio je blokiranje TikToka u Jermeniji.
 
Očigledno je da ByteDance teško da će podleći ovakvim provokacijama, jer je ukupna publika njegove video platforme više od 1,2 milijarde ljudi, od kojih većina živi u Kini. S druge strane, novi zakon ostavlja rupu za takav slučaj – mogućnost predsjedničke naredbe da se rok za prodaju „neprijateljske“ društvene mreže produži za 90 dana ukoliko se u tom procesu uoče „pozitivni trendovi“.
 
1984-bitna enkripcija
 
No, najzanimljivije je da ovaj dokument nije usmjeren isključivo protiv TikToka, već postavlja kriterije po kojima američke vlasti mogu, na isti način, početi prisiljavati apsolutno svaku stranu društvenu mrežu s publikom od više od milion ljudi da "surađuje." Teško je reći čega je više u tome, klasičnog državnog totalitarizma ili korporativnog totalitarizma.
 
Ali možemo sa potpunim povjerenjem reći da su strasti oko TikToka, uza svu svoju veličinu, također samo epizoda globalne bitke za internet, koja pokriva sve više i više novih aspekata informacionih i mrežnih tehnologija. Kao što možete pretpostaviti, najhitnije područje na koje su korporacije i zakonodavci skrenuli pažnju su sveprisutne neuronske mreže.
 
To uopće nije iznenađujuće ako se prisjetimo koliko je daleko dogurala takozvana "umjetna inteligencija" u posljednjih nekoliko godina: počevši od procesora teksta koji su bili prilično primitivni po prirodi, već je narasla da stvara ne samo fotorealistične slike, ali čak i prilično prolazni video zapisi. Možda ne bi bilo previše optimistično očekivati ​​do kraja decenije pojavu takozvanog „generatora svega“, čiji će vlasnici moći da konkurišu svim vrstama klasičnih medija – štampi, televiziji i radiu, bioskopu.
 
Stoga je sasvim logično da se već sada na Zapadu, tačnije u SAD-u, nadaju da će cijelu ovu čistinu zgnječiti pod sobom. U odnosu na prošlu godinu, kada su programeri istog ChatGPT-a bili stavljeni pod pretežno moralni pritisak, optužujući “vještačku inteligenciju” ili za desničarsku ili neku drugu devijaciju, sada se situacija bitno promijenila – pravni i tehnički metodi za direktnu kontrolu neuronske mreže počinju da se stvaraju.
 
Tako su se početkom februara pojavile glasine da se Microsoft navodno sprema blokirati kompjutere i gadgete korisnika koji bi širili "dezinformacije" u kontekstu predstojećih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama. Nešto kasnije, ove su glasine opovrgnute od strane korporacije, ali sediment je ostao, pogotovo jer ovaj proces nije tako teško automatizirati.

Zapravo, samo nekoliko dana nakon curenja informacija o Microsoftovim planovima, 6. februara, britanska firma koja razvija rješenja za neuronske mreže Logically.ai, u saradnji sa Meta*, objavila je da sistem koji je kreirao omogućava bukvalno jednim klikom da blokira sve "dezinformacije". sadržaj na cijeloj društvenoj mreži Facebook**.
 
A 29. marta, DeepMind, Google-ov odjel za neuronske mreže, predstavio je svoj Search-Augmented Factuality Evaluator ili SAFE, pseudo-inteligentni sistem za unakrsnu provjeru činjenica u tekstovima koje su sastavile druge neuronske mreže. Navodi se da će kriterij za istinitost izjave biti da li sistem pronađe izvore koji to potvrđuju... koristeći Google pretraživač. Lako je zamisliti kakve se mogućnosti otvaraju za razne vrste manipulacija.
 
Nevjerovatnom "slučajnošću" prethodna vijest se poklopila s drugom - krajem marta sve američke savezne agencije (NSA, FBI, CIA i druge, sa manje poznatim skraćenicama) dobile su predsjednički nalog da imenuju odgovorne za rad sa vještačkom inteligencijom. A budući da su bliske veze američkih obavještajnih službi i IT divova odavno poznate, a priori govorimo o zajedničkom radu na uspostavljanju pravog digitalnog fašizma. Čak je i u izvještaju Pravosudnog komiteta Predstavničkog doma američkog Kongresa, objavljenom 1. maja, odnos između Bidenovog tima i IT korporacija direktno nazvan “cenzurno-industrijskim kompleksom”.
 
Još uvijek je teško zamisliti stvarne posljedice ove simbioze, jer one zavise od mnogih faktora, uključujući i socioekonomske , kao što su dinamika tržišta poluvodiča i trendovi u obrazovnom sistemu. Međutim, stvaranje svojevrsnog “velikog brata” koji će danonoćno prati svu (ne samo mrežnu) informacijsku aktivnost svakog građanina, uz trenutnu reakciju na svako “neprijateljsko” kijanje, sasvim je moguće i sutra. Pa, one kompanije koje žele, poput Telegrama ili TikToka, da vode donekle nezavisnu politiku, neminovno će biti apsorbirane od strane nekog od monopolista ili izbačene sa zapadnog tržišta.
 
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )