Foto: Bn tv

Nakon nekoliko ledenih dana, očekuje se toplije vrijeme pa ponovo, prema riječima meteorologa, snijeg. Ovakve nagle temperaturne i vremenske razlike utiču i na potpuno zdrave ljude, a nema sumnje da ih ne podnose lako ni oni koji imaju hronična oboljenja.

Osim što će se pojedini požaliti na glavobolju, bezvoljnost ili pak curenje nosa, za druge ovakve promjene vremena mogu imati značajnije i teže posljedice.

- Bilo koje ekstremne promjene, kako ljeti tako i zimi, kod hroničnih bolesnika mogu izazvati značajne promjene. Kako u smislu povišenja krvnog pritiska tako i lošeg osjećanja, dok kod nekih ljudi dolazi i do pada krvnog pritiska. Reakcije su individualne, postoje meteoropate, ljudi koji raguju na promjene vremena. Promjene klime su poslednjih godina mnogo izražajnije nego ranije, veći je broj takvih bolesnika - kaže prof. dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i predsjednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga (HISPA).
 
Doktor Tasić upozorava da je za hipertenzičare najvažnije da se, ukoliko osjete pogoršanje stanja usljed promjene vremena, jave svom ljekaru, a ne da djelaju na svoju ruku.
 
- Veoma je važno da u tim trenucima bolesnici usljed tegoba, ne mjenjaju svoju terapiju bez ljekarske konsultacje. Nije isto da li se temperaturne promjene dješavaju unutar dan, dva ili pet do deset dana. Nagle temperaturne promjene u okviru 48 časova mogu dovesti do velikih turbulencija u ljudskom organizmu i zato treba osluškivati svoj organizam za svaki simptom i obavezno konsultovati svog lekara šta da radite - priča dr Tasić.

- I jedan važan savjet, sem čuvenog slojevitog oblačenja, u tim danima danima je zaista poželjno da hronični bolesnici, ako su ikako u mogućnosti ostanu kod kuće, jer svaki izlazak napolje može biti poguban - zaključuje dr Tasić.
 
Pojedini savjeti koji bi mogli da budu korisni u ovom periodu kako za one koji imaju zdravstvene probleme tako i za zdrave odnose se na zdravu količinu sna, umjerenu fizičku aktivnost, ali i upravljanje stresom.

Vježbanje

Bez obzira na vremenske prilike i godišnje doba bitno je biti aktivan u prirodi. Vježbanje stvara dobru psihofizičku kondiciju, podiže otpornost na stres i mikrobiološke uzročnike. Umjereno izlaganje suncu podiže otpornost, a pretjerano obara. Isto na nas djeluje i previše spavanja. Kretanje na otvorenom treba prilagoditi potrebama, ograničiti ga i uskladiti sa vremenom. Tako se u ovom slučaju, prema riječima dr Tasića, hipertenzičarima ne preporučuje da napuštaju toplinu doma. Ipak, pojedine fizičke aktivnosti se mogu praktikovati i unutar udobnosti sopstvenog doma.
 
Stres

Važna vještina koja može da pomogne u odbrani organizma od naglih promena vremena je upravljanje stresom, jer kada ga osjetimo sigurno će nam se stanje pogoršati. Zatim, iscrpljenost, umanjena koncentracija i slične tegobe mogu da prate malokrvnost, anemiju, smanjenu funkciju štitne žlezde ili povišen holeserol i mogu biti znak zdravstvenih poremećaja.

Mikroklima

Osim spoljašnje temperature i vremenskih prilika na organizam utiče i mikroklima, vlažnost i uslovi u stambenom prostoru. Ne smijemo zaboraviti da postoje optimalne temperature u prostorijama u kojima radimo i u kojima spavamo.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )