Ove mjere dolaze u kontekstu najavljene osnovne carinske stope od 10% za većinu zemalja, dok je za Evropsku uniju (EU) utvrđena carina od 20%. Zašto su BiH i Srbija suočene sa znatno višim tarifama u odnosu na evropski blok i osnovnu stopu?

Trampova administracija, poznata po zaštitničkoj ekonomskoj politici pod sloganom "Amerika na prvom mjestu", tvrdi da nivo carina odražava trgovinske barijere koje ove zemlje nameću američkoj robi ("tariffs charged to the U.S."). Međutim, stručnjaci ukazuju da je u pitanju više od toga – konkretno, odraz američkog robnog trgovinskog deficita u trgovini s BiH i Srbijom. Šef istraživanja u Dojče banci Džordž Saravelos objašnjava da se carine temelje na odnosu robnog trgovinskog deficita neke zemlje s SAD-om u odnosu na izvoz te zemlje u SAD: "Jednostavno rečeno, što je veći nominalni trgovinski deficit neke zemlje s SAD-om, prilagođen za apsolutnu veličinu uvoza te zemlje, to su carine veće."

Iako BiH i Srbija nisu među najvećim trgovinskim partnerima SAD-a, visoke stope od 35% i 37% sugerišu da njihov trgovinski odnos s Amerikom ima nepovoljan deficit s američke perspektive. Na primjer, uvoz iz ovih zemalja, poput proizvoda namjenske industrije ili namještaja, mogao bi biti viđen kao konkurencija domaćim proizvođačima, što je podstaklo strože mjere. Pored toga, geopolitički faktori igraju ulogu: Srbija, s carinom od 37%, ima značajne ekonomske veze s Kinom i Rusijom, što možda dodatno opravdava višu stopu, dok BiH, s 35%, može biti pod sličnim uticajem percepcija o njenim međunarodnim partnerstvima.

EU, s carinom od 20%, očigledno uživa povoljniji tretman zbog svog statusa ključnog saveznika i trgovinskog partnera SAD-a, gdje prekomjerne tarife rizikuju ozbiljne uzvratne mjere. Trampova osnovna stopa od 10% trebalo je da bude polazna tačka, ali odstupanja za BiH i Srbiju ukazuju da ove zemlje nisu svrstane u "neutralnu" kategoriju. Osim ekonomske logike, visoke carine mogle bi biti i pregovaračko sredstvo za političke ili ekonomske ustupke, poput otvaranja tržišta za američke proizvode.

Dok zvanična obrazloženja iz Bele kuće ostaju ograničena na tvrdnje o recipročnim trgovinskim barijerama, analitičari poput Saravelosa naglašavaju da je ključni faktor upravo trgovinski deficit. Pitanje ostaje: jesu li BiH i Srbija kolateralna šteta Trampovog šireg trgovinskog rata ili su ciljano kažnjene zbog specifičnih ekonomskih i političkih razloga? Ono što je sigurno jest da će ove tarife značajno opteretiti ionako krhke ekonomije Zapadnog Balkana.