Prema portalu Politico, procjene ukrajinskog mineralnog bogatstva zasnivaju se na zastarjelim istraživanjima iz sovjetske ere, koja nisu uzimala u obzir troškove eksploatacije nalazišta niti rudarenja u teško dostupnim područjima.

Prema navodima portala Politico, gotovo čitav sporazum odnosi se na uspostavu zajedničkog američko-ukrajinskog investicionog fonda, čija će sredstva biti iskorištena za poslijeratnu obnovu Ukrajine.

"Vlada Ukrajine doprinijet će fondu s 50 posto svih prihoda ostvarenih budućom monetizacijom svih relevantnih prirodnih resursa u državnom vlasništvu Ukrajine", stoji, između ostalog, u tekstu sporazuma. Međutim, niko tačno ne zna koliko bi to iznosilo.

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva za prirodne resurse i zaštitu okoliša, u ukrajinskom podzemlju nalazi se oko pet posto svjetskih "kritičnih" sirovina – uključujući grafit, litij, titan, berilij i uranij.

Istraživanja iz sovjetske ere

U praksi je obim ukrajinskog mineralnog bogatstva u velikoj mjeri nepoznanica. Iako zemlja navodi da ima više od 20.000 istraženih nalazišta mineralnih sirovina i lokaliteta, samo oko 8.000 njih procijenjeno je kao isplativo. Prije potpune ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine, manje od polovine tih nalazišta bilo je aktivno iskorištavano.

Procjene vrijednosti ovih nalazišta uglavnom se temelje na istraživanjima iz sovjetske ere, većinom provedenim između 1960-ih i 1980-ih godina. Podaci o tim nalazištima često su nepotpuni, raštrkani širom zemlje i tek se postupno digitaliziraju.

Čak i ako bi dodatna istraživanja potvrdila postojanje vrijednih mineralnih nalazišta, njihova eksploatacija bi trajala jako dugo, a i sama rudarska operacija zahtijevala bi ogromna finansijska ulaganja, tvrdi Politico.

Troškovi u stotinama milijardi dolara

Ukrajinski geološki institut procjenjuje da bi troškovi eksploatacije u deset najvećih poznatih lokaliteta iznosili 15 milijardi dolara (oko 375 milijardi kuna) – uključujući izgradnju rudnika, kamenoloma i približno 20 novih postrojenja za preradu ruda.

Jedan od tih lokaliteta je nalazište Novopoltavske, koje ministarstvo opisuje kao "jedno od najvećih" ležišta rijetkih zemalja na svijetu. Njegova eksploatacija, međutim, zahtijevala bi ulaganja procijenjena na 300 miliona dolara, jer područje nosi rizik od poplava i klizišta.

Nalazišta pod ruskom okupacijom

Pored prirodnih izazova, postoji još jedna prepreka između Trumpa i ukrajinskog mineralnog bogatstva: nekoliko najperspektivnijih nalazišta nalazi se na teritorijama pod ruskom okupacijom.

Dva najveća poznata nalazišta rijetkih zemalja – Azovsko i Mazurivsko – smještena su u Donjeckoj oblasti, koju kontroliraju ruske snage. Novopoltavske nalazište nalazi se u Zaporoškoj oblasti, koju ruske snage redovno granatiraju. To se odnosi i na perspektivna litijumska polja u Donjeckoj oblasti i lokalitet Kruta Balka u Zaporožju, koji se nalazi gotovo na samoj liniji fronta.

Sporazum o eksploataciji mineralnih sirovina, koji bi u petak u Washingtonu trebao potpisati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, za Trumpa bi, prema portalu Politico, mogao postati "posao stoljeća". No, isto tako, mogao bi mu ostaviti gomilu neisplativih rudnika u koje nijedna američka kompanija nikada neće htjeti investirati.