Foto: GS
SARAJEVO - Ministarstvo odbrane BiH (MO BiH) pokrenulo je proces formiranja rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali je, po mišljenju nekih, već sada upitno kako će to funkcionisati u praksi, s obzirom na to da brojni primjeri iz prošlosti pokazuju nezavidan položaj aktivnih snaga, dok drugi, opet, pozdravljaju ovu inicijativu.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez je, podsjetimo, početkom ovog mjeseca najavio da MO BiH i OS BiH rade na procesu koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava OS BiH. Dodao je da rezervni sastav OS BiH po odluci Predsjedništva BiH može najviše brojati do 5.000 rezervista.
"Oružane snage BiH pripadaju svima. Uspostavom rezervnog sastava Oružanih snaga BiH jačamo kapacitete naših oružanih snaga kako bi bile što spremnije za izvršenje zakonom definisanih zadaća, prije svih njihove primarne uloge, a to je zaštita državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", rekao je Helez.
Darko Babalj, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, smatra da je u pitanju nepotrebna reakcija na aktivnost koju radi MUP Republike Srpske, a koja se odnosi na formiranje pomoćnog sastava policije.
"Mislim da Helez ne može donositi odluke kao ministar na svoju ruku i smatram da to nije dobro za BiH, kao i da neće proći. Ali ono što je jako bitno, bavimo se samo dnevnom politikom, a ne pričamo o arbitražnim sporovima, stanju u zdravstvenom sektoru, obrazovnom sektoru, 'Šumama Republike Srpske'... A vidim da se i FBiH zadužuje. Treba da se okrenemo više građanima, a ne bavljenju dnevnom politikom, čiji je cilj zabavljanje potencijalnih glasača", rekao je Babalj za "Nezavisne novine".
On ističe da je stanje u Oružanim snagama trenutno katastrofalno jer ljudi, kako ističe, jedva sastavljaju kraj sa krajem.
"Treba se više pozabaviti sadašnjim vojnicima - kako im obezbijediti povećanje plate i bolje materijalno-tehničke uslove", istakao je Babalj.
S druge strane, Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da je ideja o rezervnom sastavu OS i te kako na mjestu, s obzirom na potrebe. Dodaje da to nije nešto što treba da zamijeni vojni rok, već se rezervni sastav aktivira prije svega kako bi OS došle do određenih deficitarnih kadrova i preferencijalnih zanimanja, a u pitanju su inženjeri građevinske, saobraćajne i arhitektonske struke.
"Mislim da će biti tražen određeni ekonomski model kojim će to biti finansirano, s obzirom na to da su OS vojska na infuziji kada su finansije u pitanju", naglasio je Džebić u izjavi za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, Zakon o odbrani definiše da nije moguće imati veći rezervni sastav od 50 odsto aktivnog mirnodopskog sastava, koji trenutno broji oko 10.000 ljudi.
"Znači, 5.000 je maksimalno. Mi još nemamo uvid u pravilnik koji radi Radna grupa. Da biste vi nekog povukli iz civilstva u OS, vi morate imati ne jedan, nego 10 pravilnika. Potrebno je riješiti puno usklađivanja. Ako će to biti u onom klasičnom smislu - dakle, kako se koriste pomoćni sastavi, onda bi to bilo u svim vanrednim uslovima, kako mirnodopskim, tako, u najgorem slučaju, i u ratnim uslovima. Međutim, sve dok ne vidimo pravilnik, ne možemo to znati. Puno je pitanja i za sada imamo samo šture informacije", naglasio je Džebić.
Novinarka Vedrana Kulaga Simić podsjeća da ideja o formiranju rezervnog sastava OS nije od juče.
"Jedna od prvih radnih grupa formirana je još 2009. godine, u vrijeme kada su i Oružane snage bile poželjan poslodavac za mnoge iz sva tri naroda u BiH. Tada, za razliku od danas, nije bilo teško uspješno sprovesti konkurs za prijem u vojnu službu. Međutim, vremena su se promijenila, kao i Oružane snage u kojima danas više stvari nedostaje nego što ih ima i umjesto da se spasi što se spasiti može, krenulo se u nešto drugo", navodi Kulaga Simićeva.
Ona smatra da priča o rezervnom sastavu OS BiH ima sasvim drugu pozadinu.
"Koliko god da je i rezervni sastav OS BiH potreban, jasno je da je u ovom momentu to Helezov alat za jeftine političke poene i svojevrsni odgovor na najave iz Srpske o uspostavljanju pomoćnog sastava policije. A to se lako i provjeri kada se uporedi kada je sve Helez pominjao rezervni sastav posljednjih mjeseci", ističe Kulaga Simićeva za "Nezavisne novine".
Podsjetimo, prema dostupnim saznanjima, kompletiranjem seta pravilnika o službi u rezervnom sastavu OS BiH tokom naredne godine bi se trebali očekivati prvi javni pozivi licima iz civilstva za pristupanje u rezervni sastav.
Radna grupa MO BiH bi uskoro trebalo da dovrši pravilnik o rezervnom sastavu, čime će se u potpunosti regulisati organizacija, trajanje službe i sastav.
Bitno je napomenuti i da jedan član Zakona o odbrani precizira da su "pripadnici rezervnog sastava vojnici, podoficiri i oficiri kojima je prestala profesionalna vojna služba po ugovoru".
U drugom članu ovog zakona se dodaje da "ministar odbrane može regrutirati dodatne pripadnike rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijašnjeg vojnog iskustva, kako bi popunio formacijska mjesta".
Postoje tvrdnje da bi rezervni sastav OS BiH trebalo da bude kombinovanog tipa sa penzionisanim vojnim licima po potrebi, ali primarno licima iz civilstva kao i licima sa deficitarnim zanimanjima.