Informaciju je objavio The Wall Street Journal, pozivajući se na tri osobe upoznate s detaljima razgovora.

"Priznanje je bilo ono što su evropski lideri dugo vjerovali o Putinu, ali prvi put su to čuli od Trumpa. Također je bilo suprotno onome što je Trump često javno govorio, da vjeruje da Putin istinski želi mir", navodi se u tekstu.

Uprkos tome, Trump nije pristao na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i evropskih lidera da se poveća pritisak na Rusiju.

Uoči dvosatnog razgovora s Putinom u nedjelju 18. maja, Trump je održao poziv s evropskim liderima tokom kojeg je rekao da bi mogao uvesti sankcije ako Rusija odbije primirje. Međutim, do ponedjeljka je ponovno promijenio stav i više nije bio spreman poduzeti takvu akciju.

"Ovo nije moj rat. Upleli smo se u nešto u što nismo trebali biti uključeni", rekao je Trump novinarima nakon razgovora s Putinom.

"Iako napor na kraju nije uspio u nagovaranju Trumpa da to učini kroz dodatne sankcije, Evropljani su vidjeli neke pozitivne strane u ishodu. Proces je pomogao svima, uključujući Trumpa, razjasniti gdje Putin stoji: On nije voljan zaustaviti rat u ovoj fazi. A Evropljanima je to pomoglo naglasiti da je sada uglavnom na njima da podrže Ukrajinu. Evropljani ne vjeruju da će Trumpova administracija zaustaviti izvoz američkog oružja sve dok Evropa ili Ukrajina plaćaju za njega", navodi WSJ.

Trump je tokom odvojenog nedjeljnog poziva s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i britanskim premijerom Keirom Starmerom najavio da će poslati državnog sekretara Marca Rubia i posebnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju Keitha Kellogga na nadolazeće razgovore u Vatikanu. Trump je u istom nedjeljnom pozivu spomenuo mogućnost nametanja sankcija ruskom energetskom i finansijskom sektoru.

Međutim, sljedećeg dana pokazao je manje entuzijazma za uključivanje SAD-a u proces.

Evropski lideri su tokom razgovora insistirali da ishod bilo kakvih razgovora u Vatikanu mora biti bezuvjetno primirje. No, Trump se ponovno suzdržao, izjavivši da mu se ne sviđa riječ "bezuvjetno". Napomenuo je da nikada nije upotrijebio taj izraz, iako ga je zapravo upotrijebio u objavi na svojoj Truth Social 8. maja, kada je pozvao na 30-dnevno primirje.

Trump je odbio pridružiti se pritisku sankcija Evropske unije na Rusiju nakon razgovora s Putinom. Umjesto toga, izrazio je namjeru da se usredotoči na ekonomsku saradnju s Moskvom, što bi moglo dovesti do raskola unutar NATO-a – nešto što Putin nastoji stvoriti više od dva desetljeća.

Rubio je odbio nazvati Putina ratnim zločincem tokom saslušanja Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a.

Politico je izvijestio da se Trumpova administracija protivila uključivanju obećanja o kontinuiranoj podršci Kijevu i referenci na nezakonitost ruskog rata protiv Ukrajine u nadolazeću izjavu G7. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da ne vidi znakove brzog završetka ruskog rata protiv Ukrajine.