Mnogima je prva i često jedina asocijacija na to pokretanje vlastitog biznisa. No, investirati ne znači isključivo pokrenuti vlastiti biznis, već postoji nekoliko mogućnosti investiranja. Te mogućnosti su kupovina investicijskog zlata i obveznica, o čemu smo ranije pisali, dionica te investiranje u otvorene investicijske fondove.

Potreba za investiranjem je povećana zbog rasta inflacije, tj. gubitka vrijednosti novca, kao i zbog potrebe da se osigura izvjesnija budućnost. Pobrinuti se za izvjesniju budućnost je sve nužnije i zbog upitnosti penzijskog osiguranja - da li će uopće postojati i, ako hoće, da li će penzija biti dovoljna za dostojanstven život.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (EFSA) Azra Zaimović je na predstavljanju rezultata istraživanja o finansijskoj pismenosti u Bosni i Hercegovini, koje je proveo Centar za istraživanje i razvoj UNSA, ukazala na prethodno navedeno.

"Jednostavno nije razvijena kultura investiranja. Postoje brojni ograničavajući faktori - tržište kapitala nam je slabo razvijeno. Prošli smo kroz privatizaciju kojom se nije pomoglo razvoju tržišta kapitala. Tako da je tržište kapitala nastalo na osnovama koje nisu prirodne. Ne postoji perspektiva dugoročnog planiranja. Dakle, šta će biti za 10-20 godina. O tome kako će se živjeti od penzije se razmišlja tek 10 godina prije penzionisanja, što je jako kasno. To je nešto o čemu treba razmišljati s 25-30 godina, kada se osamostalimo i počnemo zarađivati", istakla je Zaimović.

Pojedine kompanije istovremeno omogućavaju građanima da investiraju u otvorene investicijske fondove, a među tim kompanijama je Triglav Fondovi.

Šta su otvoreni investicijski fondovi

Ova kompanija upravlja otvorenim investicijskim fondovima, a za Klix.ba su obrazložili o kakvim fondovima je riječ.

"Otvoreni investicijski fondovi su oblik zajedničkog ulaganja u kojem veliki broj investitora ulaže svoj novac u investicijske fondove kojima upravlja društvo Triglav Fondovi. Uložena sredstva investitora se dalje investiraju u vrijednosne papire, kao što su dionice i obveznice na svjetskim berzama. Time je investitorima omogućeno da čak i s manjim iznosima ulaganja posredno mogu biti učesnici na svjetskom tržištu kapitala", obrazložili su.

Tri su osnovne vrste otvorenih investicijskih fondova, a to dionički, obveznički i novčani. Ključna razlika između njih je u, kako su napomenuli, u strukturi ulaganja i potencijalnim rezultatima investiranja po same investitore. Naime:

Dionički fondovi podrazumijevaju pretežno ulaganje u dionice kompanija. Ovi fondovi obično nude priliku za veće prinose, ali s većim rizikom;

Obveznički fondovi podrazumijevaju pretežno ulaganje u obveznice, koje su sigurnije od dionica, pa omogućavaju umjeren rizik, ali i umjeren prinos;

Novčani fondovi podrazumijevaju ulaganje u kratkoročne instrumente i depozite. To su fondovi s niskim rizikom, ali i nižim prinosima.

Osim toga, mogu postojati i druge vrste otvorenih investicijskih fondova ili kombinacija prethodno spomenutih kao mješoviti fond.

Fondovi u ponudi

Triglav Fondovi preko fonda Triglav Globalni dionički omogućava ulaganje u dionice neke od najvećih svjetskih kompanija, kao što su Nvidia, Microsoft, Apple, Google, Amazon i The Walt Disney Company.

Nadalje, preko fonda Triglav Obveznički omogućavaju ulaganje u obveznice nekih od najrazvijenijih država Evropske unije, kao što su Njemačka, Belgija, Francuska i Španija. Osim toga, moguće je uložiti u obveznice velikih finansijskih kompanija, kao što su UBS Group AG, BNP Paribas SA i JPMorgan Chase & Co.

Za podsjetiti je na to da su spomenute mogućnosti investiranja dostupne i pravnim i fizičkim licima. Istakli su to ko u koje otvorene investicijske fondove najčešće investira.

"Oni koji žele veći prinos na ulaganje i preferiraju dugoročno ulaganje, za ulaganje pretežno biraju fond Triglav Globalni dionički. Oni koji 'ciljaju' na umjereniji prinos srednjoročno i žele veću stabilnost, biraju fond Triglav Obveznički. Pojedini investitori, posebno pravna lica, u skladu sa svojim preferencijama kombiniraju ulaganje u oba investicijska fonda da bi istovremeno postigli veći prinos kroz dionički fond, uz umjerenu stabilnost koju postižu kroz obveznički fond", naveli su.

Prinos i strah od smanjenja vrijednosti

Prinos ili povrat na ulaganje jeste dobit od ulaganja. Dakle, riječ je o razlici između početne i trenutne vrijednosti ulaganja. Primjera radi, ako ste uložili 100 KM, a vrijednost ulaganja kasnije iznosi 110 KM, prinos na ulaganje iznosi 10 posto. U Triglav Fondovima su objasnili šta je kratkoročno smanjenje vrijednosti.

"Kratkoročna smanjenja vrijednosti ulaganja su potpuno normalna i očekivana pojava na tržištima. To ne znači da je novac izgubljen, već samo da njegova trenutna vrijednost varira. Oscilacije su sastavni dio ulaganja, ali dugoročno, tržišta historijski pokazuju tendenciju rasta. Investitori, koji redovno ulažu i ostanu dosljedni svojim finansijskim ciljevima i svom planu ulaganja, u pravilu ostvaruju pozitivne prinose", naglasili su.

Prethodnu tvrdnju su argumentirali sljedećim činjenicama:

Novac zbog inflacije, ako nije investiran, vremenom sigurno vrijedi manje. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, nivo cijena u decembru 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 2,2 posto. To znači da je novac, koji je samo stajao sa strane, sigurno izgubio toliko svoje vrijednosti jer se za isti iznos novca može kupiti manje. U odnosu na prosjek cijena iz 2015., na kraju 2024., ukupna inflacija iznosi 27 posto, pri čemu je inflacija hrane 50 posto;

S druge strane, prosječan godišnji prinos dioničkog indeksa S&P500 u posljednjih 10 godina, zaključno s krajem aprila, iznosi 10,32 posto godišnje. To znači da bi uloženih 10.000 KM prije 10 godina danas vrijedilo 26.702 KM, što predstavlja rast od 167,02 posto. Premda prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i ne predstavljaju mogućnost ili projekciju očekivanih prinosa u budućnosti, daju uvid u dugoročne tržišne trendove.

Kako investirati i koje su razlike u odnosu na berzansku kupovinu

U Triglav Fondovima su se u nastavku osvrnuli i na to kakva je procedura ulaganja u otvorene investicijske fondove.

"Procedura ulaganja je veoma jednostavna te je u pravilu za fizička lica potrebno 10 minuta da bi se ispunila pristupna dokumentacija i izvršila uplata na račun odabranog investicijskog fonda. Dodatna prednost je u tome što se u slučaju izbora mjesečnih uplata putem investicijskog štednog plana, pristupna dokumentacija dostavlja na početku, a kasnije se samo vrše uplate. Posebna prednost je ta što mjesečne uplate ne moraju svaki mjesec biti u istom iznosu", naveli su.

U odgovoru na pitanje po čemu se ova vrsta ulaganja razlikuje od kupovine obveznica i/ili dionica na berzi istakli su to da postoji nekoliko razlika, odnosno prednosti u odnosu na samostalnu kupovinu dionica ili obveznica, a neke od njih su:

Investitoru nije potrebno prethodno znanje iz ekonomije ili finansijskog menadžmenta;

Upravljanje ulaganjima zahtijeva specifična znanja, vještine i značajno vrijeme, što samostalni investitori najčešće nemaju. Investicijskim fondovima upravljaju stručnjaci s iskustvom u praćenju tržišta, analizi trendova i identificiranju investicijskih prilika, na osnovu čega donose informirane investicijske odluke;

Ulaganjem bilo kojeg iznosa ulaže se u cijeli portfolio investicijskog fonda, odnosno u sve dionice ili obveznice koje se nalaze u investicijskom fondu. Nasuprot tome, direktna kupovina pojedinačnih dionica ili obveznica zahtijeva veći kapital kako bi se postigla slična razina diverzifikacije;

Ulaganjem u cijeli portfolio postiže se diverzifikacija, odnosno smanjuje se rizik u odnosu na pojedinačnu dionicu ili obveznicu koju bi kupio sam investitor;

Investicijskim fondovima pruža se pristup globalnim tržištima, što je pojedincima najčešće složenije i skuplje ostvariti kroz direktno investiranje.

Osim toga, kako dodaju, ulaganje putem otvorenih investicijskih fondova omogućava ulaganje manjih finansijskih sredstava u odnosu na sredstva koja bi bila potrebna za individualno ulaganje dok maksimalan iznos također nije određen, pa je prihvatljivo za sve vrste investitora.

Dobiti i rizici

Također su istakli šta dobijaju oni koji ulažu u otvorene investicijske fondove, kao i to koji su rizici takvog ulaganja. Prvobitno su naveli dobiti.

"Glavni razlog zašto investitori biraju ulaganje u otvorene investicijske fondove je postizanje prinosa ili povrata na ulaganje, koji je veći od drugih dostupnih oblika štednje ili ulaganja. Ulaganjem u investicijske fondove, koji imaju dionice ili obveznice globalnih kompanija, omogućava se jednostavna diverzifikacija ulaganja na veliki broj kompanija izvan Bosne i Hercegovine. Posebno je važno to što su ovi fondovi odličan instrument za dugoročnu štednju, omogućavajući investitorima da postepeno grade finansijsku sigurnost", konstatirali su.

Zatim su naveli rizike ulaganja u otvorene investicijske fondove.

"Općenita preporuka kod ulaganja na tržištu kapitala jeste da to bude dugoročna investicija i da se investira onaj dio novca koji investitoru neće biti potreban minimalno tokom šest mjeseci do godinu dana. Razlog je taj što vrijednost dionica, obveznica i, posljedično, investicijskog fonda u nekom periodu može oscilirati i biti niža od iznosa uloženih sredstava. U takvim situacijama se preporučuje da se ulaganja ne povlače jer stvarni gubitak nastaje tek isplatom", naglasili su u Triglav Fondovima.

Iskusniji investitori, dodaju, često koriste ove periode za dodatno ulaganje, koristeći povoljne cijene za potencijalno veći dugoročni prinos.

Koja je uloga Triglav Fondova

Objasnili su i svoju ulogu i drugih kompanija poput njihove u procesu ulaganja u otvorene investicijske fondove.

"Uloga društva Triglav Fondovi Sarajevo je da aktivno upravlja investicijskim fondovima, kreirajući portfolio vrijednosnih papira (dionica i obveznica), kojim se će se investitorima omogućiti dugoročno stabilan i zadovoljavajući prinos. Osim toga, zaprimamo zahtjeve za ulaganje od investitora, realiziramo ulaganje ili isplate, obavještavamo investitore o stanju na tržištu kapitala i kretanju vrijednosti njihovog ulaganja", naveli su.

Napomenuli su na to da su ove godine dodatno unaprijedili uslugu tako što su investitorima omogućili da putem internetske aplikacije "Moj račun" na dnevnoj osnovi prate vrijednost svog ulaganja.

Zainteresiranost i savjet

Prema informaciji Triglav Fondova, generalno postoji interes za ulaganje u otvorene investicijske fondove te se taj interes povećava. Smatraju da je to posljedica sve veće informiranosti građana, kao i njihove potrebe da investiraju u nove i drugačije oblike investicija koje dugoročno mogu dati veći prinos u odnosu na klasičnu štednju.

"Činjenica da se kroz ovu vrstu investicija u Triglav Fondovima sredstva investitora diverzificiraju na globalne kompanije je dodatna prednost za investitore", ponovili su.

Imali su i savjet onima koji žele uložiti u otvorene investicijske fondove.

"Generalno, ulaganje u otvorene investicijske fondove dugoročno omogućava ostvarivanje prosječno većih prinosa u odnosu na druge oblike štednje. U Triglav Fondovima Sarajevo omogućavamo pravnim i fizičkim licima da dogovore svoj sastanak u cilju dobijanja stručnih i pouzdanih informacija, relevantnih za donošenje odluke o ulaganju. Osim klasičnih sastanaka, često imamo i videosastanke koji su odličan način za efikasno informiranje o mogućnostima ulaganja", ukazali su.