Širom planete 29. oktobar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.

"I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu", ističe Miljković za "Nezavisne novine".

Kako dodaje, ako se kontrolišu glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.

Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.

"Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi", kaže Miljković.

Dodaje i da je ove godine promovisana i krilatica SMART koja zapravo govori da je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovno na kontrole i pridržavati se terapije.

Docent doktor Olivera Pilipović Spasojević, diplomirani fizioterapeut, ističe da posljedice moždanog udara zavise od lokacije dijela mozga gdje je došlo do začepljenja ili prsnuća krvnog suda i područja i površine povrede mozga, te vrste moždanog udara. Stoga, priča o oporavku je vječita tema razgovora, nekad i razočarenja kako pacijenta, tako i porodice, jer proces oporavka traje nekada veoma sporo, dugo, nekada nikako, a nekada za nekoliko mjeseci.

"Posljedice sa kojima se susreću naši pacijenti su zaista različite, no sigurno je jedno: trajno je izmijenjena percepcija života kako pacijenta, tako i cijele porodice, jer i u najsretnijem ishodu uvijek će postojati doza straha koja će smanjiti kvalitet života pojedincu", navodi ona za "Nezavisne novine" i dodaje da posljedice mogu da se svedu na smanjenje snage i funkcionalnosti jedne strane tijela u vidu hemipareze, zatim jednog ekstremiteta do potpune oduzetosti jedne strane tijela i lica ili jednog ekstremiteta.

"U nekim slučajevima, kada biva pogođen centar za ravnotežu, imamo trajno onesposobljenog čovjeka koji, iako ima mogućnost pokretanja dijelova tijela, nije u stanju da sjedi, stoji ili hoda", objašnjava Pilipović Spasojevićeva za "Nezavisne novine" i dodaje da postoji i grupa čija je onesposobljenost vezana za nerazumijevanje govora i slično.

Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.

"Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja", navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života.

Nebojša Aleksić, predsjednik Udruženja građana za kvalitetniji život nakon moždanog udara "M'udar", u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da oni kao udruženje daju do znanja ljudima da i nakon moždanog udara mogu da nastave da žive i naprave sebi kvalitetniji život koji im se pruža nakon moždanog udara, a da onima koji su u riziku predstave opasnosti koje se kriju i da preventivno na vrijeme djeluju.

"Moždani udar je u nekom slučaju opomena za osobu da se nešto desilo sa njegovim tijelom i životom, tako da poslije toga može da promijeni način razmišljanja, način ponašanja, način organizacije i da napravi sebi bolji sistem života, da bude kvalitetniji, da mnoge stvari eliminiše, a da uvede neke nove stvari koje će pružiti bolje uslove za život", ističe Aleksić.

Ovaj značajan dan koji se obilježava širom svijeta Udruženje "M'udar" obilježava nizom događaja, pa je tako 26. oktobra u Narodnom pozorištu Republike Srpske održan koncert Simfonijskog orkestra iz ciklusa "Introdukcije" pod nazivom "Neuroni - muzički impulsi".

Takođe, sinoć je održana i panel-diskusija "Spona - put oporavka" na kojoj su učešće uzeli panelisti: Sofija Vučićević, osoba koja je doživjela moždani udar, prof. dr Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju, Marko Mihajlović, član porodice u kojoj je osoba imala moždani udar, dr Sanja Lolić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr sci. Dijana Đurić, doktor psiholoških nauka iz Udruženja psihologa RS.

"Danas će članovi Udruženja ići i u Institut 'Dr Miroslav Zotović' da posjetimo ljude koji su preživjeli moždani udar, da sa njima porazgovaramo, da se družimo", navodi Aleksić za "Nezavisne", dodajući da je oporavak lakši uz iskustva onih koji su već prošli kroz sve to.