Foto: Pixabay.com
Vlada Federacije BiH razmatra uvođenje fleksibilnijeg modela regulisanja neradne nedjelje kojim se predviđa 16 radnih nedjelja u toku godine, kao što je u Hrvatskoj.
Naime, model neradne nedjelje počeo je sa primjenom od 17. novembra prošle godine, što znači da se izmjene zakona planiraju svega šest mjeseci od početka primjene.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, kazao je da su o ovoj inicijativi podijeljena mišljenja, ali da je pripremljen tekst izmjena zakona koji će donijeti promjene kada su u pitanju neradne nedjelje.
"Mišljenja sam da smo puno učinili za ljude i porodice koje nisu godinama imale priliku da se okupe za neradni dan, osim kad je praznik, i mislim da treba iskoristiti sva ona pozitivna iskustva koja su u regiji. Ministarstvo trgovine je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa otprilike 16 nedjelja u toku godine u kojima će se moći raditi, plus da lokalne sredine odrede još dvije nedjelje koje su njima bitne zbog nekih događaja. Kao primjer uzeću Sarajevo film festival, kad je pun grad, kad je zaista veliki broj turista i treba dati mogućnost da trgovine ta dva vikenda rade", istakao je Nikšić prije nekoliko dana.
Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH, istakao je da bi ova inicijativa podrazumijevala izmjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini.
"U prvih šest mjeseci razmatrali smo ekonomske pokazatelje i mjerili efekte odluke o neradnoj nedjelji koji pokazuju da je porast prometa očigledan. Koristimo isključivo podatke Porezne uprave FBiH. Zakonom je predviđeno izuzeće za određene djelatnosti ili da lokalne zajednice traže izuzeće. Sve je to otišlo na krivu stranu, jer se lokalne zajednice koje su tražile izuzeće u zahtjevima, nisu osvrtale na prava radnika, što je i ključna ideja izmjene zakona", istakao je Hasičević.
Kazao je da rade na fleksibilnom modelu, slično modelu u Hrvatskoj.
"Neradna nedjelja će sigurno ostati ključna odredba, s tim da ćemo najvjerovatnije ukinuti ova izuzeća lokalnim zajednicama. Ključno je poštovanje prava radnika i poštene naknade za rad nedjeljom", zaključio je Hasičević.
Ipak, iako su iz Vlade FBiH i resornog ministarstva govorili da neradna nedjelja ne smanjuje broj zaposlenih i da ne utiče na ekonomiju, izmjena nakon šest mjeseci od primjene ovog zakona pokazuje da nije tako.
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini najjasnije priznavanje greške Vlade FBiH.
"Na ovo sam upozoravao od početka. Kada govorimo o trgovini, shodno podacima Porezne uprave FBiH gotovo 2.000 je gubitak radnih mjesta od početka ove mjere do danas. Sa druge strane, desio se pad prometa, ali Ministarstvo trgovine to vješto izbjegava naglasiti, jer računaju ukupan promet bez izuzeća trgovine, zakona i Orašja. Kada se sve to izuzme, pokaže se da je došlo do pada prometa i to pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku", naglasio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, predlaganjem novog modela Vlada FBiH želi izaći iz ove priče i to bi bio potpuni krah, odnosno propast neradne nedjelje.
"Ovo znači da će efektivno uvijek u nekom gradu raditi 16+2 nedjelje i tako će se rasporediti veliki trgovinski lanci. To je već trećina neradnih nedjelja. Ako bude hrvatski model, to znači da će u svakom gradu, opštini i lokalnoj zajednici u FBiH nešto raditi nedjeljom. Indirektno, otvaramo one opštine koje su svojim odlukama odlučile da se ne radi nedjeljom, a njih je oko 15", istakao je Čavalić.