Foto: Kreml

Kina i Rusija u završnoj su fazi izgradnje prvog gasovoda koji će iz Sibira gasom snabdijevati Šangaj.

Gasovod "Moć Sibira", kako se zove dio koji se nalazi u Rusiji, počeo je da isporučuje prirodni gas sjeveru Kine još u decembru 2019. godine.

Gasovod na kineskoj strani prolazi istočnom stranom države, pokraj Pekinga pa sve dole do Šangaja. Srednja faza radova započeta je još u decembru 2020. godine, a poslednji, južni dio, krenuće s isporukom gasa 2025, navode kineski državni mediji.

Energetski giganti u vlasništvu dveju država, ruski Gasprom i Čajna nešenal petroleum korporejšen, gasovod grade već osam godina, piše CNBC.
 
Indikativno je da završna faza izgradnje dolazi taman u trenutku velikog energetskog rata Rusije i Zapada, prenosi Jutarnji list.
 
Podsjećanja radi, Kina je tražila diversifikaciju svojih izvora energije, a opseg i glomaznost ovog gasovoda najplastičnije pokazuju na kakvu je diversifikaciju Peking prvobitno mislio.
 
Iako je Rusija navodno uložila 55 milijardi dolara u ovaj novi gasni sporazum s Kinezima, Peking je od 2019. godine uvezao gasa u iznosu od samo 3,81 milijardi. No, tempo kineskih kupovina eksponencijalno se ubrzao već u prvoj polovini ove godine i gotovo utrostručio.

Prema obimu, Gaspromov izvoz gasa u Kinu porastao je za 63,4 odsto na 7,5 milijardi kubnih metara tokom prve polovine godine, navodi ruska novinska agencija Interfaks. Izvorni ugovor ciljao je na 38 milijardi kubnih metara godišnje isporuke u nadolazećim decenijama.
 
U izveštaju Interfaksa takođe stoji da je Gaspromov ukupni izvoz u zemlje koje nisu bile dio Sovjetskog saveza pao za 31 odsto, na 68,9 milijardi kubnih metara, u prvih šest mjeseci ove godine.
 
Početkom februara Kina i Rusija proširile su svoj godišnji ugovor o kupovini gasa za 10 milijardi kubnih metara – nijedna od zemalja nije precizirala kada bi ugovor tačno trebalo da se realizuje, ali su navele da je riječ o "dugogodišnjem ugovoru". Rojters je, u međuvremenu, donio i svoju procjenu koja govori o dodatnih 37,5 milijardi dolara tokom 25 godina.

I Kina i Rusija razgovarale su o izgradnji dodatnih gasovoda, poput onog za koji se očekuje da će ići iz Sibira kroz Mongoliju. Fajnenšel tajms je ovog mjeseca već pisao da Mongolija očekuje početak izgradnje novog gasovoda, poznatog kao "Snaga Sibira 2", u okviru od dvije godine.
 
U međuvremenu, Kinezi i Rusi nastavljaju da sarađuju i na razvoju nuklearne energije. Podsjećanja radi, u maju 2021. kineski predsjednik Si Đinping i Vladimir Putin inicirali su ono što se tada u medijima opisivalo kao revolucionarni događaj - gradnja dviju zajedničkih nuklearnih elektrana u Kini. Poslednjih mjeseci Kina kupuje i sve više ruskog uglja, koji je i dalje neprevladan energent u toj zemlji, a sada iz Rusije stiže i s posebnim popustom za istočne prijatelje.
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )