Nedostatak radne snage je uzrokovan spletom okolnosti koje su demografskog, ekonomskog, tehnološkog i kulturnog karaktera.

Demografske okolnosti se manifestiraju u iseljavanju radno sposobnog stanovništva i starenju stanovništva. Iseljavanje radno sposobnih je posebno izraženo nakon što su zapadne zemlje, prije svega Njemačka, liberalizirale svoja tržišta rada. Podatak koji je izdvojio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) u izjavi za Klix.ba kazuje koliko demografija utječe na tržište rada.

"Riječ je o problemu koji je daleko dublji od onoga što trenutno vidimo kroz učestale zahtjeve za uvoz radne snage. Mi ga sagledavamo u širem kontekstu niskog nataliteta, koji datira još od 1970-ih, a čije posljedice danas postaju sve izraženije. Trendovi pokazuju da će broj stanovnika u narednih 30 godina biti manji od milion i po, a da će većinu populacije činiti stariji ljudi dok će radno sposobnih biti sve manje", naglasio je Delić.

Ekonomske okolnosti koje su doprinijele nedostatku radne snage jesu dominantno u spomenutoj liberalizaciji tržišta rada na Zapadu. Ta liberalizacija se dogodila zbog nedostatka radne snage u tim zemljama.

Tehnološke okolnosti se odražavaju u tome da su tehnološkim razvojem nastala vrlo dobro plaćena zanimanja, za koja su isključivo potrebne digitalne vještine. To su zanimanja koja preferiraju mladi, što za posljedicu ima nedostatak radne snage u drugim sektorima.

Riječ je o preferenciji koja je najzastupljenija kod generacije Z (rođenih u periodu od 1997. do 2012.) koja ulazi na tržište rada. Generacija Z ima drugačiju radnu kulturu, čija su glavna obilježja poslovna fleksibilnost i ravnoteža između poslovnog i privatnog života. To je nešto na šta se poslodavci u zemlji i svijetu tek privikavaju.

Sve prethodno opisano je dovelo i do toga da fizičke poslove uglavnom rade sredovječni i stariji ljudi, kao i do toga da je teško doći do npr. električara, vodoinstalatera ili molera. Ukoliko ga i pronađete, dobrano ćete platiti za ono što vam uradi.

Šta misle sindikat i poslodavci

Sindikat i poslodavci imaju različit odgovor na pitanje šta smatraju glavnim uzrokom nedostatka radne snage. Za predsjednika Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samira Kurtovića je sve pitanje plate.

"Radnicima treba omogućiti sve ono što moraju imati - dobre plate. Problem za radnike je u niskim platama. Pozivamo poslodavce da omoguće radnicima dobra primanja", rekao je Kurtović za Klix.ba.

S druge strane, u Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) smatraju da su demografski trendovi, ali i sistem obrazovanja uzrok problema.

"Obrazovni sistem nije moderniziran i nije dovoljno usklađen s potrebama tržišta rada i privrede u FBiH, usljed čega je u određenim zanimanjima manjak kadrova koji se osposobljavaju za rad. Osjeća se hiperprodukcija pojedinih zanimanja, što rezultira apatijom među tražiteljima posla zbog dugogodišnjeg čekanja na posao. Bilježimo i nespremnost sistema, ali i mladih da se prilagođavaju potrebama tržišta rada i uključuju u programe prekvalifikacija, dokvalifikacija i praktičnih obuka", tvrde u Udruženju.

Uvoz radne snage

Poslodavci sve više uvoze radnu snagu iz država čijim stanovnicima je plata u Bosni i Hercegovini izdašnija nego u matičnoj zemlji. Prema Kurtovićevim riječima, strani radnici dolaze s traženim znanjima, ali je poslodavcima dodatni trošak u samoj proceduri dovođenja tih radnika, osiguranju smještaja itd. No, pita zašto se zapošljavaju strani radnici ako u Bosni i Hercegovini ima nezaposlenih.

Međutim, u UP FBiH su mišljenja da u FBiH nema nezaposlenih onoliko koliko to govori zvanična statistika - 240 hiljada.

"Stvarno stanje je drugačije i prema našim procjenama, broj aktivnih tražitelja posla je 40 hiljada, od čega je najmanji broj u prerađivačkoj industriji, proizvodnim djelatnostima i sl. Ovo je nešto što svi znaju i čega su svi svjesni, ali naprosto nemamo snage suočiti se s ovom činjenicom. Nemamo kvalitetne aktivne i ciljane politike zapošljavanja, tako ni ciljane programe i projekte. S druge strane, zemlje šireg okruženja i evropska tržišta generalno traže više radne snage, a ciljane grupe su im radnici sa Zapadnog Balkana, pa time i iz Bosne i Hercegovine", ukazali su.

Uvjeravaju da imaju pozitivna iskustva sa stranim radnicima, ali da izazova ne manjka.

"Pokazali su se kao stabilnim i predanim, spremnim za rad i otvorenim za sticanje novih vještina i znanja. Izazovi su njihova integracija. Potrebno je nešto više vremena da se prilagode radnim procesima i životu u Bosni i Hercegovini", naglasili su.

Ne negiraju pokušaje zloupotreba u uvozu radne snage i ilegalnim migracijama. Shodno tome, uvjeravaju da mnogo sarađuju s vlastima u borbi protiv ovog problema. Također uvjeravaju da su im domaći radnici prioritet.

"Sve dok ih ima na raspolaganju na bh. tržištu, opredjeljivat ćemo se za njihov angažman, ali u nedostatku domaćih radnika, i na našem tržištu će se neminovno otvarati i teći proces radnih migracija", dodaju.

Kurtović misli da je jedan od razloga zašto se uvozi radna snaga taj da se obori cijena rada. Ipak, poslodavci napominju na to kako je regulirano ovo pitanje.

"Prema važećim domaćim i međunarodnim propisima, strani i domaći radnici su potpuno izjednačeni kada je riječ o platama i svim drugim naknadama iz radnih odnosa. Strani radnici nisu jeftina radna snaga. Njihov angažman iziskuje dodatno vrijeme i troškove integracije, uključujući troškove dolaska, posredovanja u dolasku, osiguranja smještaja i administrativnih procedura. Na taj korak se odlučuju samo kompanije koje su primorane zbog nedostatka domaće radne snage", tvrde.

Ne smatraju da su domaći radnici na bilo koji način ugroženi. Naprotiv, kako dodaju, angažovanjem stranih radnika pomaže se da privreda funkcioniše i razvija se, čime će se očuvati radna mjesta i kreirati nova.

"Pogledajmo šta se događa u zemljama okruženja i šire. Moramo brže i spremnije reagirati na ove izazove jer se situacija s radnom snagom komplicira", poručili su iz UP FBiH.

Ministar najavio promjene

Resorni ministar Delić je najavio promjene kako bi radne snage bilo dovoljno. Naime, riječ je o više mjera u polju demografije, penzijsko-invalidskog osiguranja, socijalne zaštite, itd. Izdvojio je zakone za koje misli da su dio rješenja.

Naime, izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca prošle su prvi krug parlamentarne procedure i spremne su za drugi dok se istovremeno nakon provedene javne rasprave finalizira prijedlog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih.

Radi se na nacrtu Zakona o radu, a u završnoj fazi su pripreme za drugi krug Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju su proslijeđeni Vladi FBiH na daljnje odlučivanje. Time će se ponuditi okvir koji će biti, kako je obećao Delić, povoljan i za radnike i za poslodavce.

Rješenje vidi i u privlačenju dijaspore. Naime, kako je izjavio, mnogi obrazovani i talentirani ljudi koji rade širom svijeta trebali bi od svoje države dobiti jasne razloge i mehanizme da razmišljaju o povratku u svoju zemlju.