Broj novih slučajeva KOVID-19 u svijetu prošle nedjelje je rastao brže nego ikada do sada, sa dnevnim globalnim povećenjem od preko 100.000. Dok u aprilu broj novozaraženih u jednom danu nikada nije dostigao 100.000, od 21. maja dnevni porast bio je niži od te brojke samo u pet navrata, a 3. juna je dostigao 130.400, prenosi Blic.

Vrtoglavi rast je kulminirao u nedjelju, kada je u svijetu zabilježeno rekordnih 136.000 novih slučajeva u jednom danu, dok je ukupan broj zaraženih premašio sedam miliona.

– Skoro 75 odsto jučerašnjih slučajeva je iz 10 zemalja, najviše u Sjevernoj i Južnoj Americi i na jugu Azije – rekao je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus u ponedjeljak i dodao da je broj novih slučajeva povećan i u afričkom regionu, gde se virus javlja u novim područjima.

Naveo je da je uočen i porast broja novooboljelih u pojedinim dijelovima Istočne Evrope i centralne Azije, dok stopa zaraze nastavlja svoj dosljedan rast u trenutno najvećim žarištima poput Brazila i Indije.

Region u panici

Sjeverna Makedonija zabilježila je u jednom danu čak 127 novih slučajeva, što je porast veći nego u jeku prvog pandemijskog talasa sredinom aprila, kada je rekord bila 101 novozaražena osoba. Ukupan broj zaraženih u toj zemlji dostigao je 3.152, od čega su 1.653 osobe ozdravile, a 156 je umrlo.

Ministar zdravlja Venko Filipče upozorio je na novi talas epidemije u zemlji, okrivljujući za njega nepridržavanje propisanih mjera fizičke distance, što je posebno došlo do izražaja tokom proslave vjerskog praznika Bajrama 24. maja.

– Okupljanje građana na porodičnim večerama, nenošenje zaštitne opreme, nepoštovanje mjera od strane firmi i preduzeća i drugi slični prekršaji, glavni su razlozi brzog rasta broja novih pacijenata u Skoplju, Kumanovsko-lipkovskoj regiji, Tetovu sa okolnim opštinama, Štipu i okolini – rekao je Filipče.

I u Bosni i Hercegovini bilježi se rast oboljelih. U ponedeljak je prijavljen 31 novi slučaj, od čega 17 u Tuzlanskom kantonu. U tom kantonu je trenutno zaraženo 29 osoba, a zbog pogoršanja epidemiološke situacije moguće je donošenje novih mera zaštite.

Loš početak nedjelje za Evropu

Nakon višenjedjeljnog pada kriva je počela da raste i u Italiji, nekada najvećem evropskom i drugom svjetskom žarištu. Broj zaraženih od korona virusom u zemlji porastao je u ponedjeljak za 280, što je veliki skok u odnosu na dan ranije kada je taj broj iznosio 197. U severnom regionu Lombardiji, koja je najviše pogođena zabilježeno je 194 od 280 novih slučajeva.

I situacija u Grčkoj je zabrinjavajuća, pošto je krajem prošle i početkom ove nedelje zabilježen značajan porast broja oboljelih. Od četvrtka do ponedeljka je registrovano 97 novih slučajeva, ali su samo u ponedjeljak zabilježena 52 novooboljela, najviše od 23. aprila.

Zbog značajnog porasta broja infekcija posle ublažavanja većine mjera u ponedeljak je održan sastanak premijera Kirjakosa Micotakisa sa najvišim zdravstvenim zvaničnicima. Dogovoreno je da bude povećan broj testiranja, posebno u sjevernom dijelu Grčke. Takođe je navedeno da te oblasti mogu biti stavljene u delimični karantin u cilju sprečavanja širenja virusa.

U Austriji je u ponedeljak registrovan novi porast broja obolelih od korona virusa u bolnicama. U protekla 24 sata broj novih zaraženih porastao je samo za 12, ali je istovremeno porastao broj hospitalizovanih na 84, od kojih je 19 na intenzivnoj nezi. Broj oboljelih opao je na 342, nakon što je tokom vikenda došlo do blagog rasta zbog novozaraženih prije svega u Beču.

Među članicama EU novo žarište pojavilo se i u Poljskoj. Za vikend je u toj zemlji zabilježen 1.151 novi slučaj zaraze, od čega dvije trećine među rudarima i njihovim oporodicama u regionu Gornja Šleska. Kako bi spriječila širenje zaraze među rudarima, Poljska je na tri nedjelje zatvorila 12 rudnika uglja.

Bliski istok i Južna Azija

Iran je bio veliko korona žarište još od kada je virus prešao granice Kine, ali je u protekle dvije nedjelje zabilježio porast novozaraženih od 28 procenata. Nakon prvog talasa epidemije koji je uglavnom bio koncentrisan u Teheranu i svijetom gradu Komu, drugi je najteže pogodio provinciju Huzestan.

U toj regiji pretežno živi arapsko stanovništvo koje ima nepoverenje prema vladi i njenim restriktivnim merama. Manjak maski i slab zdravstveni sistem otežali su obuzdavanje drugog talasa.

Virus je počeo ubrzano da se širi i jugom Azije. Indija ostaje najveće žarište sa sporim, ali dosljednim rastom stope zaraze, ali ono što zabrinjava je nagli skok u pojedinim zemljama. Među njima se izdvajaju Indonezija, najveća muslimanska zemlja u kojoj je takođe novi talas uslijedio posle Ramazana, kao i Pakistan, koji se u novoj krizi našao zbog loše odluke vlade.

Naime, sredinom maja, uoči najvećeg festivala u zemlji, vlada je ukinula dvomesečni krantin. Kao rezultat toga, u poslednje tru nedelje je registrovano skoro 40.000 novih slučajeva, gotovo dvostruko više nego što je zabilježeno u tri nedelje prije festivala.