Učiteljica škole "Rifat Burdžović-Tršo" Adela Melajac Karahmetović dala je 5. septembra izjavu policiji, nakon što prvog dana školske godine u toj školi nije puštena himna Srbije.

 

Odluku da 1. septembar, po prvi put u istoriji, u svim školama počne državnom himnom "Bože pravde" donijelo je Ministarstvo prosvete koje je 4. septembra saopštilo da se to nije dogodilo samo u školi "Rifat Burdžović-Tršo" u Novom Pazaru, što je ministar Branko Ružić nazvao "skandalom" i "nepoštovanjem države i svih njenih simbola".

 

Iz Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je to Tužilaštvo tražilo saslušanje učiteljice i, ukoliko jeste, po kom osnovu.

 

Novi Pazar, grad u regionu Sandžaka u jugozapadnoj Srbiji, čini većinsko bošnjačko stanovništvo, a odluka da školska godina počne himnom "Bože pravde" podelila je javnost oko toga da li je himna Srbije himna svih njenih građana, te da li je u školama potrebno promovisanje "patriotskih osjećanja" na ovaj način.

 

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin poručio je 6. septembra da himna, zastava i grb Srbije moraju "bezuslovno da se poštuju" jer, kako je rekao, to pokazuje odnos prema državi.

 

Vulin je za televiziju Pink naveo da saslušanje učiteljice u policiji "govori da država funkcioniše, ali i da izbor himne nije pitanje dobre volje".

 

Dio beogradskih medija je, pozivajući se na snimak sa društvenih mreža, prenio da je đacima u školi u Novom Pazaru puštena pjesma "Ja sin sam tvoj", himna Bošnjaka u Sandžaku.

 

RSE nije mogao da potvrdi autentičnost snimka.

 

Ni škola "Rifat Burdžović-Tršo", ni učiteljica Adela Melajac Karahmetović nisu odgovorili na upit RSE.

 

"Nastavnica iz Novog Pazara je pustila neku pjesmu, to nije himna. Postoji zakon o grbu, himni i zastavi i taj akt mora bezuslovno da se poštuje. Nema opravdanja da ne poštujemo svoju zemlju", rekao je ministar policije.

 

U Zakonu o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije, navodi se da se himna pored događaja na kojima se po pravilu izvodi (polaganja zakletve predsednika države ili zvaničnih posjeta) može izvoditi i na proslavama i drugim manifestacijama kojima se zvanično obilježavaju događaji značajni za Republiku Srbiju, prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova, kao i u drugim slučajevima, ako njena upotreba nije u suprotnosti sa zakonom.

 

Pod prekršajem za koji su predviđene novčane kazne (od 420 do 4.200 evra) smatra se upotreba himne sa sadržinom ili melodijom koji nisu utvrđeni Ustavom ili zakonom.

 

Vladica Ilić iz nevladinog Beogradskog centra za ljudska prava kaže za RSE da na osnovu informacija iz medija ne zna o kom bi se krivičnom djelu ili prekršaju moglo raditi u slučaju učiteljice iz Novog Pazara.

 

"Prvo, negdje mora da bude ustanovljena obaveza da se himne puštaju. Drugo, mora da bude predviđeno da kršenje te obaveze podrazumijeva nekakvu odgovornost, prekršajnu ili krivičnu, što mislim da bi bila neopravdano stroga mjera. Ako nije, policija tu nema šta da traži i to je za interni odnos unutar Ministarstva prosvete, da snosi neke radno-pravne posledice, ako uopšte i za to ima osnova", rekao je Ilić.

 

Ukoliko je učiteljica saslušana po nalogu Tužilaštva to, kako dodaje Ilić, ukazuje na sumnju da je počinila krivično djelo.

 

"I vjerovatno misle na izazivanje rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Teško je zamislivo da neko intoniranjem neke himne, a neintoniranjem neke druge može da izazove nacionalnu mržnju. Samo time", navodi Ilić.

 

Ispred Policijske uprave gdje je Adela Melajac Karahmetović 5. septembra dala izjavu okupili su se građani, nezadovoljni privođenjem učiteljice.

 

Među okupljenima su bili roditelji učenika škole u kojoj predaje, ali i najviši predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća i opozicione Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka.

 

Melajac Karahmetović je Policijsku upravu napustila u pratnji predsednika ove stranke Sulejmana Ugljanina.

 

Ugljanin je na konferenciji za novinare 6. septembra izjavio da su "tužilaštvo i policija grubo prekršili Ustav Srbije privođenjem učiteljice Adele Karahmetović Melajac na informativni razgovor".

 

"Još uvijek nije poznato ime tužioca koji je pokrenuo postupak i po čijem nalogu, na osnovu čega i kojeg krivičnog djela je policija pozvala Adelu na informativni razgovor. Naši poslanici su pokušali to da saznaju od načelnika policije, ali nisu uspjeli", rekao je Ugljanin.

 

On je ocijenio da Bošnjaci u Sandžaku "trpe koordiniranu akciju pritisaka i zastrašivanja od strane policije, tužilaštva, Ministarstva prosvete i režimskih medija", kako bi odustali od ustavom i zakonima garantovanih prava.

 

Poslanik Ugljaninove stranke Enis Imamović izjavio je da je himna "Ja sin sam tvoj" dio obrazovnog programa koji je odobren od strane Ministarstva prosvete Srbije i da je pravo na himnu i obrazovanje na maternjem bošnjačkom jeziku garantovano Ustavom i zakonom.

 

"Himna 'Ja sin sam tvoj' je garantovana Ustavom i zakonima ove države. Dakle, to je pravo na osnovu utvrđenog školskog programa odobrenog od Ministarstva prosvete, a taj program je namijenjen djeci koja uče nastavu na bošnjačkom jeziku", rekao je Imamović 6. septembra za televiziju N1.

 

Iz Ministarstva prosvete nisu odgovorili na pitanja RSE povodom navoda poslanika SDA Sandžaka.

 

Nakon odluke da školska godina u svim školama u Srbiji počne državnom himnom "Bože pravde", Ministarstvo prosvete i Bošnjačko nacionalno vijeće oštro su se sukobili saopštenjima o ovom pitanju, a intoniranje himne i ranijih godina bilo je predmet neslaganja na relaciji vlasti u Beogradu i Bošnjaka kao nacionalne manjine.

 

Ugljanin je na konferenciji 6. septembra podsjetio da je njegova stranka ranije inicirala promjenu državnih simbola, jer ne odgovaraju stanju na terenu.

 

"Ovo su simboli koji afirmišu jedan narod i imaju podršku u samo jednom djelu srpskog naroda. Mi tražimo da se zastava, grb i himna Srbije usaglase, kako bi ih svi građani u zemlji osjećali svojim", rekao je Ugljanin.

 

Himna "Bože pravde" postala je zvanična himna Srbije donošenjem Ustava 2006. godine, a riječima se obraća bogu i poziva na spas i odbranu srpske zemlje i srpskog roda.

 

Novopazaraci sa kojima je RSE razgovarao smatraju da njeno uvođenje u škole nije dobra odluka.

 

"To nikada nije bilo. U mojih 60 i nešto godina himna se samo pjevala uz neke svečane prilike kao što je Dan republike", rekao je Omer Fetahović.

 

I Dina iz Novog Pazara smatra da himnu ne bi trebalo uvoditi u škole, posebno kada je riječ o multinacionalnim sredinama.

 

"Mislim da to pravi još više razlike među djecom. Sva ova tenzija, sve je moglo bez ovoga da prođe."

 

Sa druge strane, ministar prosvete Srbije Branko Ružić je, kako je rekao, ponosan.

 

"O razvijanju osjećaja zajedništva i pripadnosti društvenoj zajednici učimo kod kuće i u školi. Zato smatram važnim da je intoniranje himne postalo dio naših aktivnosti u tom pravcu", rekao je Ružić 1. septembra.

 

Prije donošenja odluke o himni u školama, Ministarstvo prosvete je u martu formiralo radnu grupu za izmjene zakona kojim bi se stvorio osnov za "uvođenje udžbenika od posebnog nacionalnog interesa" za osnovnu i srednju školu.

 

Predloženo je da "udžbenički komplet, odnosno udžbenik od posebnog nacionalnog interesa" čine udžbenici za Srpski jezik i književnost, Istoriju i Geografiju.

 

Vlada Srbije je početkom septembra, zajedno sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska, usvojila i Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju ćirilice.