Dodaju da je u zadnje 3 godine u privredi Republike Srpske zabilježen kontinuiran rast plate od  5 do 7 % godišnje. S obzirom da poreska politika utiče na odluke na tržištu rada, odluke o štednji, investicijama, finansijskoj i organizacionoj strukturi, ekonomskom efikasnošću se želi postići umjerenost ovog uticaja i što manje poresko opterećenje obveznika.

"Prema procjenama, u odnosu na predloženo povećanje plata u javnom sektoru (zdravstvo, prosvjeta, policija), povećanjem neoporezivog dijela plate sa 500 na 1000 KM, stimulativno bi se djelovalo na sve zaposlene Rrepublike Srpske, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Ovom mjerom bi se uticalo na legalizovanje ukupnog iznosa neto plate što bi uticalo na bolju kreditnu sposobnost zaposlenih, dostupnost kreditnim sredstvima, što bi u konačnici dovela i do povećanja ukupne potrošnje i samim tim prihoda od poreza", navodi se u saopštenju.

Napominju i da je u  prva tri mjeseca tekuće godine povećanje prihoda od poreza i doprinosa na plate iznosilo 44 000 000 KM, što na godišnjem nivou iznosi 176 000 000 KM. Ovo predstavlja realano pokriće smanjenja nastalog predloženom mjerom.

Pored toga, prema njihovim riječima, će povećan stepen potrošnje donijeti povećane prihode od PDV iz redovne potrošnje, kao i prihode od drugih vidova oporezivanja što indirektno predstavlja ukupno 40% povrata u budžet.

"Slična mjera je realizovana polovinom 2018. godine kada je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećan osnovni lični odbitak sa 200 KM na iznos od 500 KM mjesečno što je predstavljalo gubitak prihoda od oko 60 miliona KM na nivou RS, i to za budžet Republike 45 miliona KM i 15 miliona KM za budžete jedinica lokalne samouprave. Međutim, rast plata i broja zaposlenih, kao i poboljšanje naplate prihoda, doveli su do toga da taj dodatni gubitak bude manji od predviđenog", zaključuje se na kraju saopštenja Ujedinjene Srpske.