Svijet
16.01.2023.
15:24
Ukrajinski opozicionar i disident: Ili novi svjetski rat ili pregovori sa Rusijom
Izvor: rt.rs
0
Foto: Federalna tv
Neophodno je stvoriti politički pokret od onih koji nisu odustali, koji se nisu odrekli svojih uvjerenja pod pretnjom smrti i zatvora, a koji ne žele da Ukrajina bude anti-Rusija, rekao je ukrajinski disident.
Ukrajinski sukob će prerasti u svjetski rat i nuklearni konflikt ili će se završiti deeskalacijom do koje može dovesti jedino razgovor sa Rusijom, odnosno, uzimanje u obzir njenih interesa, poručio je Viktor Medvedčuk, bivši predsjednik proruske partije "Opoziciona platforma – za život" i jedan od opozicionara predsjednika Zelenskog, koji je zbog svojih stavova u aprilu prošle godine bio uhapšen, a potom oslobođen u razmjeni zarobljenika.
"Neophodno je priznati da Rusija ima svoje političke interese, treba ih uzeti u obzir, i najbitnije, postupati pošteno, nikoga ne obmanjivati i ne pokušavati da se do novca dođe preko tuđe krvi", rekao je političar, dodajući da najveći broj američkih i evropskih političara ipak ne želi mir u Ukrajini i upozorivši da se sukob može raširiti i na Evropu.
Ovo sve, kako kaže, ne znači da je nastavak sukoba ujedno i želja čitavog ukrajinskog naroda.
Ako na Zapadu ne žele da čuju mišljenje drugog dijela ukrajinskog naroda, koji ima drugačije stavove od aktuelnog kijevskog režima, to je, kako je kazao, njihova stvar, ali je uzimanje u obzir mišljenja svih Ukrajinaca prije svega veoma bitno za Ukrajinu, jer se u suprotnom ovaj sukob nikada neće završiti, rekao je Medvedčuk u članku koji su danas objavile ruske novine "Izvestija".
"Neophodno je stvoriti politički pokret od onih koji nisu odustali, koji se nisu odrekli svojih uvjerenja pod pretnjom smrti i zatvora, koji ne žele da njihova zemlja postane mjesto geopolitičkih obračuna", istakao je disident aktuelnog kijevskog režima, kojeg je predsjednik Zelenski prije šest dana lišio ukrajinskog pasoša.
"U Ukrajini još uvijek postoje oni koji se protive režimu Zelenskog. Ukrajina dugo nije htjela da bude anti-Rusija, pa su zbog toga i bivši ukrajinski predsjednik Porošenko, ali i sadašnji Zelenski na vlast došli putem nekakvih obećanja o miru, jer u protivnom ne bi bili ni izabrani. Ipak, u realnosti, oni su postali 'predsjednici rata'", objasnio je.
On se osvrnuo i na period potpisivanja Minskih sporazuma, kada je na vlasti u Ukrajini bio Porošenko.
Kako je rekao, trebalo je da dogovori dovedu do mira, ali su, kako su pokazale izjave bivše njemačke kancelarke Angele Merkel i bivšeg francuskog predsjednika Fransoa Olanda, bili potpisani samo kako bi se Kijevu dalo više vremena da se pripremi za sukob sa Rusijom. Odnosno, njihov pravi cilj nije bio mir između Rusije i Ukrajine. Ovo, kako je objasnio Medvedčuk u današnjem članku, potvrđuje i to što Zapad finansira Kijev i doprema mu oružje.
Blagostanje za Ukrajince, kako je rekao, neće doći sa Zapada. Antiruska osjećanja uvijek su bila štetna po Ukrajinu. Saradnja sa Rusijom, koja je u mnogome uslovljena i ekonomijom, ali prije svega činjenicom da su ova dva naroda više od 300 godina živjela u okviru iste države, još uvijek je želja jednog dijela naroda.
O dvijema Ukrajinama
"Od raspada SSSR-a do danas, postojale su dvije Ukrajine: jedna, koja je bila protiv Rusije, i druga, u kojoj su se sa simpatijom odnosili prema ruskom narodu. Ranije su ljudi čak govorili: Mi smo jedan narod koji ima dvije države. Ipak, od 2005. godine, kada se dogodio 'prvi Majdan', a Viktor Juščenko stupio na dužnost predsjednika Ukrajine, Kijev počinje da razvija antirusku politiku", objasnio je Medvedčuk.
Ukrajince su od tada psihološki "obrađivali" putem medija, izmenama u školskim programima, kulturnim "reformama" i aktivnostima nekih političara. Sve se dešavalo pod velom takozvane demokratije i uz podršku zapadnih i međunarodnih organizacija, rekao je.
O korenima današnjeg sukoba
Govoreći o ukrajinskom konfliktu, koji je, kako je ocjenio, "izuzetno kompleksan i opasan", Medvedčuk je rekao da on vodi porijeklo još od perioda Hladnog rata.
"Zapad i Rusija su, po svemu sudeći, različito shvatile njegov kraj. Zapad ga je protumačio kao konačnu pobjedu nad Rusijom, dok je Moskva, na ovaj događaj gledala kao na priliku da sprovede političku i ekonomsku reformu i dođe do bliže saradnje sa Zapadom", smatra Medvedčuk.
Ipak, kako je rekao, nakon što je Rusija počela da raste i da se razvija posle uvođenja novih promjena, Zapad je nije podržao, već je radio na tome da umanji njen značaj.
"Ako je već Rusija ona strana koja je izgubila, onda je teritorija bivšeg SSSR-a i zakonski 'plen' Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, koji je prešao pod kontrolu Zapada. Zbog toga je Ukrajina interesna zona SAD, NATO-a, a ne Rusije", kazao je Medvedčuk, pokušavajući da objasni kako na Zapadu gledaju na Ukrajinu.
U tom duhu, on je podsjetio na riječi prvog generalnog sekretara Severoatlantske alijanse Gastingsa Ismeja: "Sovjetski Savez treba držati van granica Evrope, Amerikance u njoj, a Njemce u potčinjenom položaju" prema Vašingtonu.
Nešto slično rekao je i bivši američki predsjednik Bil Klinton 1995. godine: "Koristeći greške sovjetske diplomatije, krajnju aroganciju Gorbačova i njegovog okruženja, uključujući i one koji su otvoreno zauzeli proamerički stav, postigli smo ono što je predsjednik Truman namjeravao da uradi Sovjetskom Savezu uz pomoć atomske bombe".
I Jugoslavija na meti Zapada
Zapad je želio da uništi ne samo SSSR, već i Jugoslaviju i druge zemlje koje je smatrao protivnicima, a razbuktavanje međuetničkih sukoba postala je popularna tehnika, rekao je bivši ukrajinski političar.
Ovakva koncepcija Alijanse onemogućila je potpunu integraciju Rusije u Evropu, ali i zaustavila razvoj čitavog evropskog kontinenta, upozorio je.
Političar je podsjetio na činjenicu i da je Ukrajina dobila svoju državnost ne kao posljedica vojnih sukoba sa ostalim dijelom SSSR-a, već dogovorom.
Komentarušiću tadašnju političku scenu, Medvedčuk je rekao da je Rusija bila zainteresovana da Kijev postane samostalan centar, jer su za njega do tada finansijska sredstva bila izdvajana iz jednog centra – Moskve.
"Ipak, Rusija se mnogo brže razvijala od Ukrajine, koja ne bi ni mogla da zabilježi nikakav značajan rast da nije bilo jugoistočnog dijela Ukrajine. Upravo je ovaj teren mjesto na kojem se danas dešava sukob, a u kojem je i ranije bilo dominantno stanovništvo koje je govorilo na ruskom jeziku", kazao je Medvedčuk.
On smatra da je Ukrajina opstala zahvaljujući tome što joj je ovaj jugoistočni region omogućio privredni rast. Međutim, ukazao je na činjenicu da je najveći broj predstavnika u vlasti dugi niz godina dolazio iz tog dijela, a to se nije uklapalo u prozapadnu sliku Ukrajine.
Zbog toga su oba "Majdana", i onaj iz 2005. i onaj iz 2014. godine, kako je rekao Medvedčuk, bili usmjereni protiv kandidata iz Donbasa - Viktora Janukoviča.
Zona koja je danas mjesto sukoba Kijeva i Moskve za Rusiju je bitna i iz ekonomskih razloga, ocjenio je. Ipak, ovaj sukob posljedica je ne samo potreba da se zaštite ekonomski interesi, već prije svega čast i dostojanstvo Rusije kao države, što joj je Zapad godinama uskraćivao, zaključio je Medvedčuk.