Rješenje, tvrdi on - zajedno sa većinom futurista, tada i sada - „ne leži u uništavanju, već u ovladavanju mašinom“. Kao primjer, Tesla opisuje budućnost „automata“ koji preuzimaju ljudski rad i stvaranje „mašine koja razmišlja“.

 

Met Novak iz "Smithsonian-a" je analizirao mnoge Tesline tvrdnje, tumačeći njegova predviđanja o „higijeni i telesnoj kulturi“ kao predznak EPA i raspravljajući o Teslinom radu u robotici („Danas“, Tesla je izjavio, „robot je prihvaćena činjenica“). Članak Libertija nije bio prvi u kojem je Tesla dao opsežna javna predviđanja o veku koji dolazi i dalje. Tesla je 1926. dao intervju časopisu "Collier's" u kojem je manje-više tačno predvidjeo pametne telefone i bežičnu telefoniju i računarstvo:

 

"Kada se bežična veza savršeno primjeni, cijela zemlja će se pretvoriti u ogroman mozak, što u stvari i jeste... Moći ćemo da komuniciramo jedni sa drugima trenutno, bez obzira na udaljenost. Ne samo ovo, već ćemo se kroz televiziju i telefoniju vidjeti i čuti savršeno kao da smo licem u lice, uprkos udaljenosti od hiljada milja; a instrumenti pomoću kojih ćemo to moći da uradimo biće neverovatno jednostavni u poređenju sa našim sadašnjim telefonom. Čovek će moći da ih nosi u džepu prsluka".

 

Tesla je takođe napravio neka čudna predviđanja o putničkim letećim mašinama bez goriva „bez bilo kakvih ograničenja sadašnjih aviona i dirižabla“ i izneo više strašnih stvari o eugenici koje su ga opsednule kasno u životu.

 

Pored toga, Tesla je video promene rodnih odnosa kao preteču nadolazećeg matrijarhata. To nije bio razvoj koji je okarakterisao u pozitivnom smislu. Za Teslu, feminizam bi se „završio novim seksualnim poretkom, sa ženom kao superiornom. (Kao što Novak primjećuje, Tesline sumnje u vezi sa feminizmom su ga učinile herojem takozvanog pokreta za „muška prava”.)

 

Iako je u potpunosti priznao da žene mogu i hoće da pariraju muškarcima i da ih nadmašuju u svim oblastima, on je upozorio da je „njihova postepena uzurpacija vođstva, otupiti i konačno raspršiti ženski senzibilitet, ugušiće materinski instinkt tako da brak i majčinstvo postanu odvratni, a ljudska civilizacija će biti sve bliže i bliže savršenoj civilizaciji pčele".

 

Čini mi se da bi se „pčelinja civilizacija“ dopala eugeničaru, osim što se, pretpostavljam, Tesla plašio da postane dron. Iako je vidjeo razvoj kao neizbježan, on mi i dalje zvuči kao pojedini aktuelni političari koji tvrde da društvo treba da nastavi da potiskuje i diskriminiše žene za njihovo dobro i dobro „civilizacije“. Tesla je možda autsajderski heroj za štrebersku kulturu, ali se ježim od njegovih društvenih stavova. Iako sam lično uvijek volio viziju svijeta u kojem roboti obavljaju najveći deo posla, a mi trošimo većinu svog novca na obrazovanje. Kada je u pitanju eliminacija rata, manje sam optimističan u vezi sa zracima čestica i saosećajniji sam sa riječima Ajvora Katlera, navodi autor teksta na sajtu Openculture.